CIJENE namirnica u Hrvatskoj rastu, a među njima je i kruh, za koji se mnogi slažu da je precijenjen. Cijena bijelog kruha u Hrvatskoj iznosi u prosjeku 1.41 euro, a Hrvatska je i dalje na sredini europske ljestvice kada je u pitanju cijena kruha.
Najskuplji kruh jedu Finci i Švicarci, kod kojih se cijene kruha kreću između 3.44 i 3.67 eura za 500 g, a slijede ih Danska, Island, Norveška, Luksemburg i Belgija. S druge strane, najjeftiniji kruh jede se u Srbiji, Ukrajini, Moldaviji, Bjelorusiji i Rusiji, a u tim se zemljama cijena kruha kreće između 0.76 i 0.40 eura.
Cijene domaćeg kruha oko 15 posto više od prosjeka EU
"Nama je cijena primarne pšenice toliko pala, izjednačeno s 25 godina prije, a kruh je otišao 10 puta gore. Očito se tu nešto dogodilo. Dakle, svi ovi u lancu od brašna nadalje imaju nekakve troškove koji su porasli, jesu li doista toliko porasli, mi ne znamo", za HRT kaže Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.
>> Gust, sočan, jeftin za napraviti - nije ni čudo da je ovaj kruh i dalje veliki hit
Oni koji proizvode složit će se da cijena nikad nije dovoljno visoka jer u obzir treba uzeti i cijenu rada, sirovine, ali i ostalo. "Režije, margarin, mesne sirovine, ulje... Otprilike 20 do 30 posto je sve otišlo gore", kaže Tomislav Satler, vlasnik pekarskog obrta iz Osijeka.
Jedan od razloga viših cijena kruha i drugih pekarskih proizvoda je i turizam i velika potražnja uslijed turističke sezone, a kruh, čini se, neće pojeftiniti ni sa završetkom turističke sezone. Prema procjeni Eurostata, cijene domaćeg kruha su oko 15 posto više od prosjeka EU.
Cijene kruha ne ovise samo o cijeni žitarica
O visokim cijenama kruha za HRT je govorila i savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić, koja kaže da su cijene kruha na godišnjoj razini rasle oko 2 posto, ali i da cijene kruha ne ovise samo o cijeni žitarica.
"Žitarice čine kao sirovina nekih 20 posto, čak i manje od 20 posto u sastavu, kalkulaciji kruha, tako da na cijene utječu mnogobrojni drugi faktori, tu su i ostale sirovine, tu je energija i tu je radna snaga. Znamo da danas cijena radne snage značajno raste, visoki su nam troškovi logistike", rekla je Blažić za HRT.
Foto:Arhiv
