Ako imate izbirljivog mališana, vjerojatno će vam biti lakše kad čujete da takvo ponašanje možda uopće nije naša greška. Naime, prema studiji istraživača sa Sveučilišta u Londonu, King's Collegea u Londonu i Sveučilišta u Leedsu, izbirljivost u prehrani uvelike je povezana s genetikom.
"Moramo naglasiti da takvo ponašanje nije posljedica lošeg roditeljstva. Razlike koje vidimo među djecom po pitanju prehrane posljedica su genetike", rekla je dr. Zeynep Nas, jedna od vodećih autorica studije.
Istraživači su usporedili podatke 4804 blizanca rođenih 2007. godine u Velikoj Britaniji. Proučavali su sličnosti u izbirljivosti između dvojajčanih blizanaca, koji obično dijele 50% svojih gena, i jednojajčanih blizanaca, koji dijele 100%. Podaci su prikupljeni iz niza upitnika koje su roditelji blizanaca ispunjavali kada su njihova djeca imala 16 mjeseci, te 3, 5, 7 i 13 godina.
Izbirljivost u prehrani povećava se u dobi od 16 mjeseci do 7 godina
Studija, za koju se vjeruje da je prva te vrste, zaključila je na kraju da su dvojajčani blizanci manje slični u ponašanju pri hranjenju od jednojajčanih blizanaca, što ukazuje na veliku genetsku povezanost.
"Nadamo se da će ovo ublažiti osjećaj krivnje koji doživljavaju mnogi roditelji i da je za mnoge ljude ohrabrujuće saznanje da genetika igra veliku ulogu u objašnjenju zašto su neka djeca izbirljivija od druge u vezi s hranom koju žele jesti", ističe dr. Nas.
Studija je također pokazala da se izbirljivost u prehrani povećava u dobi od 16 mjeseci do 7 godina, a zatim opada kako se dijete približava adolescenciji. Imajte na umu da trenutačno ne postoji genetski test za izbirljivost u hrani, iako dr. Nas kaže da su istraživanja i oko tog pitanja u tijeku.
