Kad osoba dođe u kontakt s korona virusom, tijelo razvija reakciju, odnosno antitijela kao odgovor njega. Pritom razlikujemo dvije vrste antitijela: IgM, koje mi epidemiolozi nazivamo 'mladim antitijelima', ili IgG, koje nazivamo 'starima'. Razlika je u tome što se IgM antitijela razvijaju vrlo brzo nakon infekcije, ali isto tako brzo i nestaju, dok se IgG razvijaju kasnije i dulje zadržavaju, pojašnjava Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva i epidemiolog u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, komentirajući primjer jedne čitateljice.
Kad je prije otprilike četiri mjeseca obavila privatno serološko testiranje, pokazalo se da ima IgM antitijela na koronu, iako nije imala nikakve ozbiljnije simptome bolesti, osim što je nekoliko dana osjetila da su joj osjet okusa i mirisa bili nešto slabiji. Kad je ovog tjedna ponovila testiranje, pokazalo se da ima izrazito visoku razinu IgG antitijela. Testirala se prema metodi kod koje je referentna vrijednost 50 (važno je znati da se testovi i refenrente vrijednosti mogu razlikovati), dok je vrijednost IgG u njenom slučaju bila čak 164.
- To je izrazito visok titar i vrlo je zanimljivo, jer iskustva pokazuju da tako visok titar razviju uglavnom samo ljudi koji su imali vrlo izražene simptome. No, o koroni još ne znamo dovoljno, čini se da je moguće razviti tako visok titar i bez toga - kaže Venus. Dodaje kako je teško reći koliko takva zaštita može trajati, bez obzira na to što je riječ o visokom titaru.
- Procjenjuje se da je za razvoj antitijela potrebno oko dva tjedna, pa je moguće da je gospođa bila u kontaktu s virusom oko dva tjedna prije nego je provedeno prvo testiranje. Još ne znamo dovoljno koliko takva zaštita može trajati, no ako je u mogućnosti, bilo bi dobro ponoviti test za otprilike tri mjeseca, pa vidjeti kako se titar kreće. Ako značajnije padne, tada se može cijepiti, kako bi povećala zaštitu - kaže. Dodaje kako još nije poznato ni to je li osobama s tako visokim titarom potrebno da prime dvije doze cijepljenja, ili je dovoljna jedna da bi se postigla dovoljna zaštita.
Za razliku od PCR testova, koji pokazuju prisutnost virusa u organizmu i važni su za utvrđivanje je li osoba zarazna ili ne, ova vrsta testova pokazuje jeste li preboljeli Covid i stvorili zaštitu. Ne provodi se sustavno, već privatno, u bolnicama i klinikama koje su uvele tu vrstu testiranja, kao i u HZJZ.
- HZJZ provodi serološka testiranja na SARS-CoV-2. Koriste se dvije metode. Početno se testiranje provodi imunoenzimskim testom (ELISA), te u slučaju pozitivnog nalaza, rezultat potvrđuje testom neutralizacije virusa (VNT). Oba se testa mogu napraviti bez uputnice. Cijena ELISA testa iznosi 250 kuna, a VNT testa oko 380 kuna - kažu u odgovoru na naša pitanja iz HZJZ. Dodaju kako serološko testiranje može, ali ne treba pokazati da je osoba bila u kontaktu s virusom, jer je odgovor ljudi na virus heterogen i ne uključuje isključivo stvaranje protutijela, nego i staničnu imunost.
- Zasad još uvijek nije utvrđen korelat postojanja antitijela i imunološke zaštite - ističe se u odgovoru na pitanje možemo li na temelju takvog testa sigurno procijeniti da se ne moramo cijepiti. Serološko testiranje ne preporuča se kao metoda za tu vrstu procjene jer nije poznato koliko dugo takva zaštita traje, te u kojoj mjeri je osoba zaštićena i putem stanične imunosti. Naime, preliminarna istraživanja pokazuju da se radi o imunosnoj zaštiti od 5 do 7 mjeseci, no to su tek prvi rezultati. Zato nema dvojbe o tome da li i kada se cijepiti, bez obzira na rezultate testova.
- Cijepljenje se preporuča i osobama koje su preboljele COVID-19, preporučljivo unutar 3 do 6 mjeseci po prebolijevanju - ističe se u odgovoru.
Inače, istraživanja seroprevalencije koje je provedeno u općoj populaciji u Hrvatskoj nakon drugog vala Covid-19 pandemije pokazalo je SARS-CoV-2 protutijela u 25 posto ispitanika, što bi značilo da je četvrtina stanovnika bila 'u kontaktu' s virusom, odnosno preboljela Covid-19. VNT je još u izradi, no preliminarni rezultati ukazuju da je 74 posto seropozitivnih osoba razvilo neutralizacijska protutijela, kaže se u odgovoru koji smo dobili od glasnogovornice HZJZ Mary Novosel, uz zaključak kako broj osoba koje su preboljele COVID-19 koji imamo u službenoj statistici, te do sada postignuti cjepni obuhvat, još uvijek nisu dovoljni za to da bismo govorili o tome da smo postigli kolektivnu imunost.
