Pravo na zvanje hafiza ima osoba koja pravilno nauči Kur’an napamet i uspješno prouči cijeli Kuran pred hafiskom komisijom, najduže za 15 dana, objasnio je Zijad Suljić, Voditelj Odjela za standardizaciju, gradnju i opće poslove Rijaseta, koji je ranije obavljao poslove stručnog saradnika za hifz.
– Čuvanje Kur’ana i njegov prenos realizira se na dva osnovna načina: pamćenjem i pisanjem. Što se tiče pamćenja, memoriranja (ili učenja Kur’ana) to je najstariji način čuvanja, prenosa ili transmisije. Na taj način je ljudska zajednica primila Kurʼan od Allahovog poslanika, Muhammeda, a.s. Znamo da je Muhammed, a.s., objavljene ajete pamtio i postao prvi hafiz Kur’ana među ljudima. Znamo i da ga je Džibrili-emin podučavao i preslušavao Kur’an, da je bio njegov muhaffiz. Praktički, to primanje Kur’ana odvijalo se preko glasa, odnosno preko uha, preko pamćenja, i takav oblik primanja i čuvanja Kur’ana je najviše raširen među muslimanskim svijetom. Tako su Kur’an pamtili i ashabi, među njima i prva četverica halifa. Na taj način Kur’an pamte hafizi širom svijeta – naveo je Suljić.
Još od vremena Muhammeda, a.s., pa sve do naših dana nije bilo islamske države ili većih muslimanskih zajednica a da u svojim redovima nisu imali veći ili, ponekad, manji broj hafiza.
– Iako je izučavanje hifza na našim prostorima od dolaska islama bila privatna stvar pojedinca, ipak nije bilo nijedne kasabe, a o šeherima da i ne govorimo, a da u njima nije bilo po nekoliko hafiza koji su većinom bili vjerski službenici (imami, muallimi, hatibi, muderrisi, vaizi, šerijatske sudije, članovi Ulema meždlisa, pa i reisul-uleme), mada su pojedini bili i drugih zanimanja. Poslije Prvog svjetskog rata životne prilike počele su se mijenjati, pa je i broj hafiza iz dana u dan opadao. Uočivši tu situaciju, Ulema medžlis u Sarajevu svojim raspisom (br. 3.526/42) upućenim svim kotarskim vakufsko-mearifskim povjerenstvima preporučuje učenje hifza u medresama, ali je to ostao samo vapaj u pustinji, jer ga niko nije ni čuo od ratnog vihora. Poratne prilike Drugog svjetskog rata ostavile su još veću prazninu u redovima hafiza, jer su mnogi u toku rata umrli ili poginuli. U godinama poslije 1945. broj hafiza bivao je sve manji, jer je novih bilo vrlo malo, a stariji su umirali, pa se broj hafiza u Bosni i Hercegovini značajno smanjio. Tako hfz. Sinanudin Sokolović ističe da krajem šeste decenije prošlog stoljeća cijela istočna Bosna nije imala nijednog hafiza, a Hercegovina je imala samo jednoga, hfz. Smail-ef. Serdarevića – šerijatskog sudiju u penziji. I u mnogim drugim mjestima širom Bosne situacija je bila gotovo ista, a bila je prava rijetkost čuti da neko uči hifz – kazao je on.
Imajući u vidu ovo stanje i osjetivši problem zamiranja hifza, u Gazi Husrev-begovoj medresi je u periodu od 1965. do 1968. godine posebno aktueliziran problem nedostatka hafiza među učenicima i svršenicima Medrese. Tada se pokreće osnivanje sekcije za učenje Kur’ana napamet.
– Na inicijativu hfz. Ćamila Silajdžića, hfz. Sinanudina Sokolovića i hfz. Ibrahima Trebinjca, i uz podršku tadašnjeg direktora Gazi Husrev-begove medrese Muhameda Hazima Tulića, 1965. godine osnovana je sekcija za učenje hifza u Medresi, te poseban fond za potpomaganje učenika koji uče hifz. Želeći trajno i na vidan način obilježiti 1400. godišnjicu objave Kur’ana, Nastavničko vijeće Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu uzelo je u razmatranje pitanje hifza i u septembru 1967. godine donijelo zaključak da pokuša pronaći i ponukati nekoliko učenika koji bi uz redovnu nastavu učili i hifz, s tim što bi im Medresa osigurala besplatan internat. Također se uvode i druge podsticajne mjere s ciljem uspješnijeg savladavanja hifza, a učenici koji su se posebno u tome istakli bili su i materijalno stimulirani. Svoje prave rezultate sekcija hifza postiže nakon 1980. godine, od kada je svake godine promoviran jedan ili dva hafiza, a 1986. godine hifz je završilo osam hafiza, učenika, odnosno svršenika Medrese, dok je ranije toliki broj hafiza završavao hifz za deset godina – naveo je za Preporod.info.
Posljednjih decenija interes za učenje Kur’ana u našoj domovini znatno je povećan, pa iz godine u godinu imamo sve veći broj hafiza, posebno među mladima.
– Tome doprinosi, na prvom mjestu Božija odredba i Božija pomoć, zatim kvalitetan rad naših imama i muallima u mektebima, vjeroučitelja u školama, a u konačnici, u smislu stručnosti, tome doprinosi rad profesora kiraeta u medresama i na našim islamskim fakultetima koji kao muhaffizi svakodnevno rade na polju čuvanja Kur’ana. Također, u posljednjih nekoliko godina, škole hifza i rad voditelja tih škola u našim gradovima daju rezultate. Vođeni našom Islamskom zajednicom, u posljednjih trideset godina, među najvećim iskoracima i uspjesima koje učinismo jeste i uspjeh na polju hifza.
Možemo kazati da živimo u zlatnom dobu hifza u našoj domovini.
Nadamo se da će našu domovinu Bosnu i Hercegovinu i nas muslimane u njoj dragi Bog sačuvati, između ostalog, i zbog čuvanja Kur’ana u kojem najviše učestvuje naša omladina, naši mladi hafizi, a u konačnici i svi mi koji znamo i čuvamo barem nešto iz Kur’ana – naglasio je Suljić.
U cilju popularizacije i afirmacije hifza, Islamska zajednica pomaže ovaj proces kroz svoj Fond Bejtul-mal.
– Islamska zajednica je preuzela obavezu da za sve buduće hafize u procesu stjecanja diplome hafiza obezbijedi troškove boravka u Sarajevu tokom polaganja ispita, hranu, troškove Komisije te hedije hafizu i muhaffizu. Islamska zajednica organizira takmičenje u hifzu Kur’ana časnog na nivou Bosne i Hercegovine. Najbolji s ovoga takmičenja predstavljaju Islamsku zajednicu na međunarodnim takmičenjima. Naši hafizi i hafize postižu zapažene rezultate na mnogim međunarodnim takmičenjima. U cilju razmjene iskustava u učenju hifza i povezivanja muslimana Evrope i širenja bratskih veza, Islamska zajednica organizira i Međunarodno takmičenje u Sarajevu. U povodu okončanja hifza za kandidate organiziramo svečanost dodjele prestižne diplome. Također, organiziramo i promociju novih hafiza – istaknuo je Suljić.
Od ukupnog broja hafiza u Bosni i Hercegovini danas, 397 je muškaraca i 191 žena, a godina koja je iza nas, 2021. je za sada rekordna godina po broju novih hafiza.
– U 2021. godini, pred Komisijom Rijaseta Islamske zajednice hifz je položilo60 hafiza, 29 muških osoba i 31 ženska osoba. U 2021. godini nostrificirane su i tri idžazetname stečene u islamskom svijetu. Današnje stanje i situacija u pogledu hifza i kiraeta u Bosni i Hercegovini veoma je dobra, ne samo u kvalitetu učenja već i u većem broju kandidata koji uče i onih koji stignu do samog hafiskog ispita – naveo je Suljić.
Iako titulu hafiza uglavnom stječu osobe mlađe životne dobi, u posljednje vrijeme se svjedoči i sve češćim iznenađenjima.
– Naime, novim hafizima postaju i osobe starije životne dobi. Imamo našeg čestitog imama Nurija-ef. Čikarića koji je nedavno pred Komisijom Rijaseta položio hifz u svojoj 62. godini života. Najmlađi hafiz u BiH je Davud Zećo iz Sarajeva, rođen 17. augusta 2009. godine. Hifz je položio 16. jula 2022. godine, dakle s nepunih 13 godina. Ovo su dokazi da za učenje hifza nema granica. Svi mi imamo svoje prohtjeve, ali družeći se s Kur’anom mi svoje potrebe na pravi način definišemo i po prioritetima redamo. Druženje s Kur’anom je ovosvjetska, ali i ahiretska privilegija. Kur’an će biti zagovornik – šefadžija na Sudnjem danu svima koji ga budu učili. Kada imamo jaku vezu s Kur’anom, takva veza će nam podariti iskrene prijatelje, poredati naše životne prioritete i učiniti nas važnim na oba svijeta – poručio je, između ostalog, Suljić.
Dodao je da je današnje stanje i situacija o pitanju hifza i kira’eta potvrda da se na tragu prijedloga hfz. Silajdžića i hfz. Trebinjca, ali i prijedloga drugih profesora za popularizaciju i afirmaciju hifza, kao i angažiranost profesora hfz. Ismet-ef. Spahića i prof. dr. Fadila Fazlića, uradilo dosta, te da su uspjesi i rezultati u obje oblasti izuzetni, posebno ako se uzmu u razmatranje rezultati postignuti tokom proteklih dvadeset godina.
– I na Fakultetu islamskih nauka i u Gazi Husrev-begovoj medresi posvećuje se izuzetna pažnja izučavanju Kur’ana; na FIN-u se danas izuzetan značaj pridaje i kira’etu i hifzu. Mladi hafizi završavaju FIN ili druge fakultete diljem islamskog svijeta, usavršavaju se u kira’etu ali i u drugim islamskim oblastima. U bosanskohercegovačkim medresama svi profesori kira’eta su hafizi, a ima ih i među profesorima koji predaju druge predmete. Broj hafiza u Bosni i Hercegovini, hvala Allahu, dž.š., iz godine u godinu znatno se povećava – kazao je on.
Kako je istaknuo, odnos prema Kur’anu je najvažnije pitanje u životu muslimanske ličnosti, jer je Kur’an poslanica putem koje se Allah obraća svakom muslimanu pojedinačno.
– Kada čovjek čita Kur’an, on upoznaje/spoznaje samog sebe u istoj mjeri u kojoj spoznaje i Boga, jer Kur’an govori o Stvoritelju, ali također i o stvorenju. Zbog toga takav čovjek postaje aktivniji i efikasniji u svom radu, dosežući tačku između znanja o sebi i znanja o Allahu. I ovo se može postići samo čitanjem i proučavanjem Kur’ana. Ovo saznanje donosi prevagu kod osoba koje hoće da memorišu Uzvišene ajete Kur’ani-kerima.
Kur’an jeste jednom zasvagda dat kao cjelovita Božija riječ, ali razumijevanje i tumačenje Kur’ana nije jednom zauvijek zapečaćeno.
Današnji muslimani moraju znati da svako novo tumačenje Kur’ana znači i djelotvorno tumačenje svijeta i priskrbljivanjedostojanstvenog mjesta u njemu. Kur’an je univerzalna knjiga, i muslimani se moraju univerzalno baviti ne samo Kur’anom, nego i svijetom, ovim svijetom, uprkos svim teškoćama koje se pritom javljaju. Svako novo padanje rodne kiše zbiva se iz drukčije raspoređenih oblaka istoga neba – poručio je Zijad Suljić.(Preporod.info)
