Izdavač publikacije, čiji su recenzenti prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, doc. dr. Haris Dervišević te mr. sci. Edin Bujak, je Općina Hadžići. Hadžići su se tako u relativno kratkom razdoblju našli u središtu dvije vrijedne studije, Monografija Hadžića: Od najstarijih vremena do agresije na BiH 1992. godine (2014) i Hadžićka toponimija (2016) autora Vahida Alađuza. Nije prošlo dugo da nas iz pera spomenutog obraduje i novi rukopis naslovljen Stari bosanski nišani općine Hadžići. Djelo će biti kruna terenskog istraživanja o islamskom kulturno-historijskom nasljeđu općine Hadžići kojeg je Alađuz uradio tokom 2017. godine.
Nišani nisu samo puki nadgrobni spomenici, biljezi. To je naročito kamenje u kome se čita bitstvo Bosne. Njihova metamorfoza kroz stoljeća kazuje priču o nama, mijenjali smo se ali ipak ostali svoji. Zbog slojevitosti poruke i pouke koju sadrže više nego li ikada ranije važno je sačuvati i istraživati satre bosanske nišane. Rukopis Vahida Alađuza možemo posmatrati kao svijetli primjer borbe za zemlju, za korijene, vjeru, tradiciju i običaje Bošnjačkog naroda. Detaljno je dokumentirano 600 satrih nišana, a u knjizi je prezentiran izbor od 322 nišana. Vrijedna pažnje jeste i činjenica da Alađuz nišane naziva bosanskim što oni zapravo i jesu. U starijoj literaturi često ih se pogrešno naziva osmanskim što je u principu pogrešno. Nišani na području BiH su u najvećoj mjeri podizani našem bosanskom čovjeku, na našoj bosanskoj zemlji pa stoga moraju biti bosanski.
Kompletan rukopis je koherentna cjelina, interesantno štivo koje će poslužiti generacijama stanovnika Hadžića koji će iz njega naučiti štošta o svojim korjenima. Promocija je održana u okviru obilježavanja 1. marta - Dana nezavisnosti BiH i 6. marta - Dana Općine Hadžići.
