Piše: Faruk Vele
Na Saboru su, također, donesene odluke o imenovanju Komisije za provođenje izbora za reisu-l-ulemu i imenovanje Komisije za evidentiranje kandidata za ovu poziciju.
U predstojećem periodu, kako je ranije prenijela agencija MINA, koja djeluje pri Rijasetu IZBiH, izbor reisu-l-uleme će se voditi prema procedurama koje su predviđene Ustavom, pravilnicima i drugi aktima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Odluka Kavazovića
Predsjednik Sabora IZBiH Safet Softić upoznao je sabornike sa predviđenom procedurom i naglasio da bi se u narednom periodu trebali evidentirati kandidati, čije će kandidature Sabor na svojoj sjednici 21. septembra 2019. godine verificirati, nakon čega će biti određen i termin sazivanja Izbornog tijela za izbor reisu-l-uleme kako je predviđeno Pravilnikom - piše RadioSarajevo.ba.
Bez prejudiciranja eventualne odluke resiu-l-uleme dr. Huseina ef. Kavazovića da se kandidira za novi sedmogodišnji mandat, ovo je, ujedno, prilika za analizu onog što je do sada uradio kao poglavar bosanskohercegovačkih muslimana.
Akademik Enes Karić, jedan je od vodećih bh. islamskih teologa i profesor na Fakultetu islamskih nauka (FIN) u Sarajevu, te jeste iznimno dobar sagovornik na ovu temu.
Naš u svijetu cijenjeni intelektualac je član savjeta domaćih i stranih stručnih časopisa, a sarađuje s brojnim međunarodnim institucijama. Bio je i ministar obrazovanja Bosne i Hercegovine sredinom 1990-ih i kandidat za reis-l-ulemu Islamske zajednice u BiH 2005. godine.
Objavio je desetke knjiga, koje su prevedene na nekoliko svjetskih jezika, a među njima i uspješne romane, odnosno knjige proze.
Akademik Karić smatra da je reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović vrlo dobro rukovodio Islamskom zajednicom od 2012 - 2019. godine.
"Kad to kažem, imam u vidu tri za mene vrlo važne stvari. Prva, nakon poratnih godina u kojima je reisu l-ulema bio dr. Mustafa Cerić (do 2012), reisu l-ulema dr. Husein ef. Kavazović imao je zadaću da težište djelovanja i rada Islamske zajednice pomjeri prema njoj samoj. Mislim da je to reisu l-ulema Kavazović odlično uradio. Nastavio je i na koristan način produbio dijalog među vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini, a Islamsku zajednicu je, barem što se vidi spolja, odmakao od stranačke politike", kaže nam Karić.
Drugo, prema riječima akademika Karića, reisu l-ulema dr. Husein ef. Kavazović pokazao se kao "vjerski predvodnik srednjeg puta, učenog ali nenametljivog nastupa, umjerenog stava, uravnotežene riječi, mudrog postupka i strpljivog podnošenja vrlo teških vremena".
"Treća važna stvar, reisu l-ulema dr. Husein ef. Kavazović pokazao se i kao čovjek koji se ne boji promjena. Zajednica je dobila mnoge nove i mlađe muftije, nove i mlađe dekane na svojim fakultetima, nove rukovodioce u institucijama i nove imame u mnogim mjestima. Mislim da je to, također, radio, vrlo često, uspješno i strpljivo, očitujući jednu mudru strategiju u vođenju Islamske zajednice", smatra Karić.
Podsjećamo, akademik Enes Karić je i sam bio 2005. godine vrlo uspješan kandidat za reisu-l-ulemu.
Dobio je, prisjeća se, stotinu i devetnaest glasova.
"Ali je, naravno, na fer i pošten način, izbore dobio reisu l-ulema dr. Mustafa Cerić, dakle, govoreći iz svoga iskustva, mogu kazati sljedeće: Ako se reisu l-ulema dr. Husein ef. Kavazović sada kandidira, on će dobiti ove izbore 2019. i to bez mnogo poteškoća. Ja sam 2005. godine vidio, to jest dokraja spoznao, da “stari reisu l-ulema“ u izborima i izbornim kombinatorikama ima velike institucionalne, kadrovske i pozicijske prednosti. Ponavljam, reisu l-ulemi Kavazoviću, ako se kandidira, posve je izvjestan drugi mandat. Naravno, pred njim se onda, ako Bog da, otvara sedam novih godina", podvukao je ugledni profesor.
Nadalje, Karić je dao nekoliko preporuka reisu Kavazoviću ukoliko odluči da se kandidira za novi sedmogodišnji mandat.
"Dopustite mi da budem posve ličan (imam pravo na to kao tužni gubitnik izbora za reisu-l-ulemu iz 2005. godine): Kad bih ja bio reisu l-ulema u ovih narednih Kavazovićevih sedam godina, stavio bih akcenat na rad i na projekte sa onim muftijama koji su u samom središtu naše i evropske javnosti, kakav je, recimo, prof. dr. Nedžad Grabus, muftija u Republici Sloveniji. Nedžad Grabus je jedna izuzetna pojava na islamskoj sceni u nas i u Evropi, i, siguran sam da on, dakako sa reisu l-ulemom Kavazovićem, sačinjava jedan, sportskim rječnikom rečeno, tandem kojim bi se ponosile i države, a ne samo islamske zajednice!", istakao je Karić.
Dinamizirati međureligijski dijalog
Nadalje, naglasio je značaj rada na obrazovanju u okviru rada Islamske zajednice u BiH. I na to treba staviti fokus.
"Također, preporučio bih reisu l-ulemi Kavazoviću da snažno radi na preporodu i dinamiziranju naših obrazovnih institucija (islamskih fakulteta, medresa, potom vjerske obuke i vjeronauke), radio bih na svestranom preporodu našeg knjiškog i medijskog izdavaštva i rada općenito. K tome, dinamizirao bih međureligijski dijalog u Bosni i Hercegovini i na Balkanu. Pa i u Evropi! Mi sada za sve to imamo sposobne kadrove. Sa svoje strane rado ću ohrabriti reisu-l-ulemu dr. Husein ef. Kavazovića da sama Islamska zajednica pošalje na studije naše najbolje studente Fakulteta islamskih nauka i učenike medresa na univerzitete diljem Evrope (Oxford, Tuebingen, Beč, Pariz, Rim, zatim u Istanbul, Kairo...). Da nam se otuda vrate kao naši budući profesori i kadrovi, kao učeni ljudi naše tradicije islama. Dakako, slao bih, sistemski i planski, naše studente i u Teheran i u Rijad, ali da nam se iz Teherana i Rijada vrate kao stručnjaci a ne kao propagatori ovog ili onog religijskog tumačenja...)", zaključio je akademik Karić.
Profesor Karić je, na kraju, izrazio nadu da će predstojeći izbori za reisu-l-ulemu "proteći u dostojanstvenoj, kulturnoj i pristojnoj atmosferi".
