S druge strane ima onih koji ih čine argumentum u vjeri, ništa manje nego kao što su to Kur’an i sunnet ili konsenzus i analogija.
U nekim muslimanskim zajednicama, neki članovi su se suprotstavili vođi tog džemata i zajednice i odcijepili se od njih na osnovu snova koje su usnili, kao da su ti snovi objava. Fehmi Huvejdi u jednom svom tekstu za nedjeljnik El-Ahram, spominje da su neki arapski vladari odlučili sprovesti izbore u svojoj zemlji, ali su od njih odustali nakon što su usnili neke rezultate koji su ih uplašili.
Na taj način, snovi su se počeli miješati u pitanja vjere, politike, ali i svih ostalih oblasti ljudskog života.
Mi ne negiramo postojanje istinitih snova, to je ono što je potvrđeno jasnim tekstovim, realnošću, ali i naučno, prenosi Akos.ba.
Što se kur’anskih tekstova tiče, zadovoljit ćemo se onim što je spomenuto u kazivnju o Jusufu, a.s., gdje se spominje san o jedanaest zvijezda, Suncu i Mjesecu, koji mu čine sedždu, zatim vladarev san koji je usnio sedam debelih krava, zatim san dvojice zatvorenika, sve su to bili istiniti snovi i znamo kako su se okončali.
U Kur’anu se također spominje san Allahovog Poslanika, s.a.v.s., o ulasku u Mesdžidu-l-haram.
Buhari bilježi hadis u kojem stoji: Istiniti snovi su četrdeset šesti dio vjerovjesništva.
O specifičnosti spomenutog broja spominju se sljedeći razlozi:
- Prvo s čime je počela objava Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., bili su istiniti snovi. Koji god bi san usnio, on bi se ostvario kao što nastupa jutro. To je trajalo pola godine. Nakon toga počinje objava na javi i to je trajalo dvadeset tri godine, od početka poslanstva pa do smrti Allahovog Poslanika,s.a.v.s. Odnos ovog perioda koliko je trajala objava u snovima i ovog koliko je trajala objava na javi je 1:46. Ibn Kajjim kaže: “Ovo bi bilo dobro da nije u drugim predanjima spomenuto da su snovi sedamdeseti dio poslanstva.”
- Neki nastoje pomiriti razliku među ovim hadisima pa navode da to zavisi od stanja osobe koja sanja. Snovi istinoljubivih vjernika su četrdeset šesti dio a običnih vjernika sedamdeseti dio vjerovjesništva, a Allah najbolje zna.[2]
- U El-Alusijevom tefsiru se navodi mišljenje da cilj svega ovoga može biti hvaljenje istinitih snova i isticanje njiihove važnosti i da sama brojka nema nekog suštinskog značaj
U drugom hadisu se spominje da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Od vjerovjesništva su ostale samo radosne vijesti.
Šta su to radosne vijesti, Allahov Poslaniče? Upitali su ashabi.
Lijepi snovi koje usnije vjernik ili koji mu se prikažu – reče Allahov Poslanik, s.a.v.s.
Cilj ovih i sličnih hadisa je usporedba istinitih snova sa vjerovjesništvom jer je i u jednom i u drugom otkrivanje, na neki od načina, onoga što, u osnovi, ljudima nije poznato. Snovi nisu vjerovjesništvo – jer bez obzira što su njegov dio, to, ne povlači nemonivno da dio bude isto što i cjelina. Isti slučaj je sa onim ko glasno izgovori la ilahe illallah – na taj način on niti je mujezin niti uči ezan iako su ove riječi dio ezana.
Ovo potvrđuje i hadis koji prenosi Ummu Kurez el-Ka’bije u kojem stoji kako je čula Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da kaže: Vjerovjesništvo je završeno, ali su ostale radosne najave.
Sve u svemu, ovi vjerodostojni hadisi koje smo spomenuli, kao i ostali koje nismo spomenuli, a i kur’anski ajeti iz sure Jusuf i drugi koji govore o snovima, potvrđuju da u snovima čovjeku mogu biti otkrivene i prikazane neke stvari gajba, nevidljivog i zbog toga se snovi i tretiraju dijelom vjerovjesništva. Također, vjernik u snovima može dobiti neke lijepe nagovještaje koji će ga obradovati ili upozorenje na grijehe ili nemarnost, kao i ukazivanje na dobro i ispravno.
Ovo je krajni domet istinitih snova koje potvrđuje islam i ništa više od toga. Snovi nisu šerijatski dokaz niti su dokaz kojim se spoznaju i uče islamski propisi.
Što se tiče onih koji nisu islamisti, oni o snovima imaju različita viđenja, poglede i stavove o čemu Uzvišeni Allah nije dao nikakvih argumenata niti dokaza, a što ne potvrđuje ni realnost.
Ovo što je preneseno u vjerodostojnim tekstovima, potvrđuje i realnost. Uvijek je bilo, na svakom mjestu i u svakom vremenu, sve do današnjih dana, situacija koje su potvrdile istinitost snova koji su obavijestili o nekim događajima i stvarima koje su se ubrzo obistinile.
Skoro svako od nas je imao takvih iskustava, mi ili ljudi oko nas. Ukoliko neko od nas to nije doživio, sigurno je čuo od pouzdanih ljudi iz svoga okruženja koji iznose samo istinu.
Savremena nauka je ustvrdila da u čovjeku postoji neka čuda i još neobjašnjena energija kojom čovjek može čitati misli i shvatiti nešto što, u osnovi ne poznaje. Zapadnjaci su o tome puno eksperimentisali i pisali.
Vrlo je neprimjerno i neobazrivo da čovjek koji poštuje sebe, poštuje iskustvo ljudske zajednice i njene osobenosti i talente u potpunosti negirati istinitost snova. Takva tvrdnja nema svojih argumenata niti temelje, a njena suština se ogleda u negiranju transcendentalnog. To je zapadanje u ekstremni materijalizam i negiranje i nepouzdanje u sposobnosti prevazilaženja vremenskog i prostornog, što je sposobnost koju je Uzvišeni Allah nekada otvorio ljudima.
Spominje se da otac psiho-analize Frojd , sa svim eksperimentima, analizama i procjenama koji postoje u njegovoj teoriji, nije negirao postojanje snova koji donose neke vijesti o onome što će se dogoditi.
Nakon što smo pojasnili istinite snove, bitno je sada ukazati na dvije veoma važne stvari.
Ibn Kajjim, Medaridžu-s-salikin, 50/1. Izdanje Es-Sunnetu el-Muhamedujje. Ibn Bettal pojašnjavajući san kao dio vjerovjesništva pojašnjava da je san istinita obavijest od Allaha u kojoj nema neistina. Također i vjerovjesnišvo je istinita vijest od Allaha u kojoj nema laži. Tako su snovi slični sa vjerovjesništvom u istinitosti i obavijesti. Što se tiče ograničenosti broja, El-Mazuri kaže: “To je ono čije viđenje je Uzvišeni Allah omogućio Svome vjerovjesniku, jer on zna suštinu vjerovjesništva koju ne znaju drugi.” (Fethu-l-Bari, 15/12, halebsko izdanje)
