Doktorica Safija Softić-Namas, koja je svoje znanje posebno usmjerila na pravilnu ishranu, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) govorila je o pravilnom načinu ishrane tokom mjeseca ramazana, koji će olakšati vjernicima post i pomoći da prebrode velike vrućine
Sveti mjesec pripadnika islamske vjeroispovijesti, ramazan, počeo je u petak. Narednih trideset dana, vjernici će postom i ibadetom jačati i obnavljati svoju vjeru, solidarisati se sa siromašnima i onima koji žive u teškim uslovima, te jačati rodbinske i komšijske odnose. Osim od hrane i vode, vjernici će se suzdržavati i od drugih stvari poput ružnih misli i riječi, te će se truditi da čine dobro.
Treba voditi računa o namirnicama koje se unose u organizam za vrijeme iftara i sehura. Doktorica Safija Softić-Namas, koja je svoje znanje posebno usmjerila na pravilnu ishranu.
Ishrana tokom ramazana ne treba se puno razlikovati od pravilne ishrane i bilo kojeg drugog dana, kazala je Softić-Namas, te dodala da ipak tokom ramazanskih dana treba obratiti pažnju na neke posebnosti. Sehur je puno bitniji od iftara, nastavila je ona, kao i na kvalitet namirnica koje se uzimaju za sehur i iftar.
“Za sehur treba jesti namirnice koje su bogatije vlaknima, a za iftar one manje bogate vlaknima i koje su brže varljive. Ono što uzmemo za iftar treba provariti do sehura, što će ove godine biti vremenski period od samo šest sati. Posebnu pažnju treba obratiti na unos tečnosti, na njenu vrstu i vremenske razmake u kojima se uzima. Najbolje bi bilo piti običnu vodu, koja ne treba biti hladna, već ona na sobnoj temperaturi. Ne treba odjednom piti veliku količinu vode, iako ćemo biti u iskušenju, već da pijemo gutljaj po gutljaj”, pojasnila je Softić-Namas.
Zbog pogrešnog izbora namirnica za sehur, ljudi se često žale da se ujutro probude gladni. Sehur je, kazala je Softić-Namas, veoma bitan, jer mijenja doručak, najvažniji obrok tokom dana. Za sehur treba uzimati složene ugljikohidrate koji se nalaze u integralnim žitaricama i kaši, tjesteninama i hljebu, kao i masnoće, koje su nutrijenti koji se duže vare te će svakome pomoći da duže ostane sit.
“Zdrave masnoće nalaze se u masnoj ribi, orašastim plodovima, puteru. Potrebno je obratiti pažnju i na unos proteina, pa treba gledati da se unosi dovoljna količina bijelog mesa, dok crveno treba izbjegavati. Vitamine i minerale treba unositi iz voća i povrća, ali za sehur je bolje uzimati suho voće, koje ima koncentrisane nutrijente u sebi i dosta vlakana. Male količine vode, preporučuje se po tri gutljaja sa razmacima disanja između”, istakla je Softić-Namas.
Zobena kaša sa mlijekom ili jogurtom, tunjevima sa integralnim hljebom, suho voće, cijeđeni sokovi, samo su neke od stvari koje Softić-Namas preporučuje za sehurski meni. Kada je riječ o iftaru, nakon dugačkog posta, potrebno je pažljivo jesti, kako se probava koja je mirovala više od deset sati ne bi preopteretila.
“Post treba prekinuti hurmom, što je i po preporuci Muhammeda a.s. Hurme sadrže složene ugljikohidrate čije varenje počinje odmah u ustima. Jednu do tri hurme, ne treba pretjerati, popiti malo vode sa limunom, dovoljno je za prekidanje posta. Najbolje bi bilo malo sačekati da se probava pokrene, klanjati akšam-namaz i onda početi sa jelom. Lagana supa, salata, bijelo meso, te integralne žitarice mogu se naći na iftarskom meniju. Prije teravije može se pojesti svježa voćka, a puno kafe i čaja treba izbjegavati, jer to opterećuje našu probavu”, naglasila je Softić-Namas.
Neka naučna istraživanja dokazala su da je ramazanski post veoma zdrav, kazala je Softić-Namas, dodavši kako se smatra da jedan dan posta uklanja toksine koji su se nakupili u trideset dana. Trideset ramazanskih dana i šest dana posta nakon ramazana ukloni sve toksine koji su se nakupljali tokom cijele godine.
“To je naučno dokazana činjenica. Mi smo stalno pod stresom i naša probava je takođe opterećena. Osim hrane koju uzimamo, uvijek unosimo hranu punu aditiva, koji su otrov za naš organizam. Organizmu treba odmor poput ramazanskog posta da se regeneriše”, poručila je Softić-Namas.
