Proslavlja se četiri dana i naziva se i hadžijski jer se u Mekki završava glavno hodočašće, koje je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza punoljetnih muslimana.
Po povratku iz džamije s bajram-namaza, nakon tradicionalnog bajramskog ručka, kolju se kurbani i dijeli se kurbansko meso.
Kurban-bajram ili hadžijski bajram je islamski praznik prinošenja žrtve. Kao žrtva najčešće se kolje ovca. Taj čin se obavlja za vrijeme hadždža, u posljednjem mjesecu po hidžretskom kalendaru zul-hidždže. Meso koje se zakolje dijeli se po trećinama, jedna trećina ide rodbini, jedna ide siromašnima i jedna trećina se ostavlja kući. Kurban kolje onaj koji ima materijalne mogućnosti za to, ako ne može nije ni obavezan.Kurbane dijele najviše djeca i običaj je da oni kojima se udijeli kurban daruju djecu i daju im bajramluk.
Sama simbolika Kurban-bajrama temelji se žrtvi i bogobojaznosti. Sina kao žrtvu kojeg je Ibrahim a.s (neka su mir i spas na njega) trebao prinijeti teško bi mogao učiniti bilo ko bez čvrste vjere. Za tu bogobojaznost koju je pokazao, Bog je Ibrahima a.s izdigao kao pravog Njegovog prijatelja, poslavši mu ovcu kao žrtvu. Sama svrha kurbana je ponovo proživjeti oslobođenje zarobljavanjem sebe Božjom riječju, Njegovom voljom i Zakonom. To se najbolje vidi za vrijeme hadždža, kada se Kurban bajram slavi, događaja koji predstavlja jedinstvenu sliku jednakosti i bratstva na Zemlji.
