Naučnici s Univerziteta u španskoj Salamanki proveli su godine pretražujući kanalizaciju u 37 zemalja i 120 gradova u potrazi za tragovima narkotika, a istraživanje je obuhvatilo Bosnu i Hercegovinu, kao i zemlje regiona Srbiju, Sloveniju i Hrvatsku.
Naučnici su sproveli istraživanje kanalizacije koju koristi oko 60 miliona ljudi, a tražili su tragove kokaina, metamfetamina, amfetamina i MDMA, te napravili sveobuhvatnu mapu otpadnih voda i trendova u upotrebi narkotika.
Istraživanje je pokazalo da je u Evropi vidljiv rast korištenja kokaina, u Americi i Australiji primjetan je rast upotrebe metamfetamina, dok je najveći rast korištenja MDMA zabilježen u Holandiji.
S obuhvaćenih 37 zemalja i 120 gradova, ovo istraživanje je najveće sprovedeno ovog tipa. Regionalni podaci obuhvatili su istraživanje u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, a mapa pokazuje da je u Beogradu i Zagrebu najpopularniji kokain, dok u Sarajevu najradije troše amfetamine. Slovenačka Ljubljana, prema karti, pokazuje afinitet prema kokainu, ali u istraživanje je uključena tek godinu do dvije pa rezultate nisu previše isticali.
Zagreb je uključen u istraživanje svih sedam godina i upravo u njemu je od svih gradova u regiji zabilježen najveći porast upotrebe kokaina na području bivše Jugoslavije.
Kokain je najpopularniji u Londonu, Amsterdamu, Cirihu i belgijskom Antverpenu. Amfetamini bilježe rast u Barseloni, Ženevi, Dortmundu i Berlinu, a metamfetamini su popularniji u Americi nego u Evropi. MDMA je najpopularniji u Holandiji, kao i u gradovima Helsinki, Oslo, Brisel, Dortmund, Zagreb, Cirih i Barselona.
"Ovo je najveće istraživanje otpadnih voda ikad po broju zemalja (37) i gradova (120) koji su obuhvaćeni u periodu od 2011. do 2017. godine. Prikupljeni podaci dobijeni za kokain, amfetamin, metamfetamin i MDMA daju nam sveobuhvatnu sliku prostornih i vremenskih kretanja", kazala je Iria Gonzalez-Marino, jedna od voditelja naučnog tima.
Naučnici su počeli s istraživanjem kanalizacije 2011. godine. U želji da dobiju što realniju sliku, nisu koristili podatke prikupljene u vrijeme praznika, kada se obično u svijetu koristi više narkotika. Rezultati su pokazali da su u ukupnoj upotrebi droga najzastupljeniji gradovi poput Antverpena, Amsterdama, Ciriha, Londona i Barselone, dok su gradovi u Grčkoj, Portugalu, Finskoj, Poljskoj i Švedskoj imali najnižu stopu ostataka droge u otpadnim vodama.
"Generalno, rezultati istraživanja otpadnih voda poklapaju se s najnovijim istraživanjima o upotrebi droge u svijetu", ističe Gonzalez-Marino i dodaje da su ovi podaci posebno zanimljivi jer se dobijaju gotovo u realnom vremenu, uz kašnjenje od samo nekoliko dana.
Naučnici su pokušali dobiti i podatke o korištenju kanabisa, ali ispostavilo se da je teško identifikovati THC u otpadnim vodama, jer se lako integrira s drugim česticama. Oni vjeruju da će unapređivanjem protokola za analizu voda uskoro biti moguće i precizno detektovanje THC-a.
Podaci o otpadnim vodama su korisni za ljude čiji je cilj praćenje protoka ilegalnih droga i predviđanje medicinskih ili socijalnih problema koji su s njima povezani. Gonzalez-Marino i njene kolege se nadaju da će proširiti svoja istraživanja i na druge zemlje i gradove i potencijalno započeti testiranje drugih supstanci koje utiču na kvalitet života ljudi.
