Jednostavno rečeno, hifz Kur’ana će olakšati usvajati znanja iz drugih naučnih disciplina, kako šerijatskih, tako i svjetovnih. Ovo je dokazano praksom i iskustvom. Hifz jača memoriju i kapacitet pamćenja, sposobnost povezivanja sadržaja i riješavanja problema.
Dr. Ranko Rajović, autor NTC sistema učenja i jedan od najpriznatijih svjetskih autoriteta na polju učenja i razvoja dječije inteligencije, tvrdi da učenje slikovnih oblika pisama, poput arapskog, kod djece aktivira asocijativne regije mozga, koje su ključne za razvoj inteligencije. Učenje arapskog pisma doprinosi razvoju moždanih sinapsi, i razvija sposobnosti vezane za povezivanje, razumijevanje i rješavanje problema.
Dr. Rajović ističe da je upotreba simbola (arapski slova i harfovi) i asocijacija kroz igru i učenje od izuzetne važnosti za rani razvoj dece, jer je razvoj mozga najintenzivniji u periodu od 2. do 6. godine. Mozak je organ za preživljavanje, a njegov posao je da do četvrte i pete godine napravi sve što je potrebno da se jedinka adapritra na život u okruženju u kojem se nalazi.
Kako to ističe dr. Muhammed Ghilan, kada učenik čita Kur’an, njegov mozak mora brzo da se odluči na ispravan izgovor riječi koja, bez dijakritičnih znakova, mora biti razlikovana od ostalih mogućnosti koje uključuju ne samo pogrešne riječi već i pogrešnu dikciju, zavisno od specifičnog kiraeta. Začuđujuća stvar što se toga tiče, jeste da će mozak nakon vježbe to činiti bez svjesne kontrole učenika. Sve to trenira područje mozga odgovorno za inhibiciju, što je jako važno za društvenu interakciju. Pokazalo se da djeca koja imaju ADHD (poremećaj hiperaktivnosti i nedostatak pažnje) imaju ovo područje slabije razvijeno. Obzirom da kur’anski sadržaj npr. uključuje opise pojedinaca i mjesta, to aktivira okcipitalne režnjeve u mozgu, koji su uključeni u stvaranju mentalnih slika. Ova moždana regija je važna i u vizuelnoj percepciji.
Kur’an je bogat i historijskim sadržajima, primjerima, logičkim argumentima, koji aktiviraju različita područja mozga koje postaju više efikasna i bolje konektovana jer su kontuinirano aktivirana tokom konzistentnih sesija ponavljanja. Trećina Kur’ana je posvećena kazivanjima i zanimljivim događajima. Ovo nije slučajno, jer ljudske duše privlače priče, one se bolje pamte i ostaju u sjećanju. Ali ne samo to.
Naučno istraživanje koje su sproveli naučnici Berns, Blaine, Prietula i Pye (2013) pod nazivom „Short- and Long-Term Effects of a Novel on Connectivity in the Brain“ (Dugotrajni i kratkotrajni efekti priča na moždanu povezanost) je pokazalo da čitanje priča ima značajan uticaj na funkcije mozga, te dovodi do izmjene aktivnosti neurona, ne samo tokom čitanja, već i nekoliko dana nakon završetka čitanja. Da bi se pozitivan efekat zadržao, potrebno je što češće čitanje. Ovo istraživanje je ukazalo na jedan od razloga zašto kazivanja zauzimaju veliki dio Kur’ana, jer ona utječu na promjenu načina kako mozak funkcioniše i kako gledamo na svijet. Čitanjem kazivanja mi se mijenjamo, a da to i ne osjetimo.
Ovaj članak je samo skromni pokazatelj par načina kako učenje Kur’ana stimuliše i potpomaže razvoj ljudi. Nadamo se da će se o sličnim temama dosta više govoriti, kako bi što više ljudi spoznalo blagodati koje dobija druženjem sa Kur’anom.
