Povećanje temperature dovodi u pitanje sposobnost tijela da reguliše toplotu i remeti funkcije nervnog sistema
Ekstremne vrućine značajno utječu na dijelove svijeta. Rastuće temperature ne uzrokuju samo bolesti povezane s vrućinom, već i oštećuju rad mozga.
Nedavni komentar međunarodnih istraživača u "The Lancet Neurology" naglašava da povećanje temperature dovodi u pitanje sposobnost tijela da reguliše toplotu i remeti funkcije nervnog sistema. Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati neurološka i psihijatrijska stanja kao što su Alchajmerova bolest i šizofrenija.
Istraživanja pokazuju da kognitivne sposobnosti počinju opadati na 26 stepeni. Neki stručnjaci vjeruju da više temperature mogu smanjiti aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema i nivoa kiseonika u krvi, što dovodi do smanjene kognitivne funkcije.
Dugotrajno izlaganje toploti može dovesti do toplotnog udara, što ima posljedice za fizičko i mentalno zdravlje.
Tokom toplotnih valova ključno je boraviti na klimatizovanim mjestima i hidrirati se. Onima koji imaju problema s regulacijom toplote rashladni prsluci mogu pomoći u snižavanju tjelesne temperature.
Jun Vu, profesor okoline i zdravlja na radu na Univerzitetu Kalifornia-Irvin, istakao je ograničenu dostupnost rashladnih skloništa i njihovu neadekvatnu distribuciju. Mnoga skloništa rade u ograničeno vrijeme, što možda neće zadovoljiti potrebe onih najugroženijih.
Vu je naglasio potrebu za promjenama politike i infrastrukture kako bi se ublažili zdravstveni rizici povezani s vrućinom. Lokalne vlasti mogu pomoći sadnjom drveća, bojenjem krovova i cesta u svjetlije boje te sprovođenjem zelenog planiranja za smanjenje toplote i pročišćenja vazduha, prenosi "KreniZdravo".
