Domaćin trodnevnog skupa u Washingtonu koji je prvi ove vrste u historiji američkih administracija je sekretar Pompeo.
Konferencija u kojoj učestvuju brojni svjetski zvaničnici među kojima su najistaknutiji svjetski vjerski lideri, ministri vanjskih poslova brojnih država i predstavnici nevladinih organizacija traga za konkretnim mjerama koje će pomoći promociji vjerskih sloboda širom svijeta.
Cilj skupa je trasirati politike koje će doprinijeti promociji vjerskih sloboda i zaštiti prava na vjeru i uvjerenje, posebno manjinskih zajednica.
U svojim izlaganjima i susretima reisu-l-ulema Kavazović je govorio o izazovima s kojima se Islamska zajednica u BiH suočava u svome radu koji obuhvata ne samo domovinu Bosnu i Hercegovinu nego i domovinske zemlje: Srbiju (Sandžak), Hrvatsku, Sloveniju i bošnjačku dijasporu.
Posebno je naglasio sve češći govor mržnje koji se čuje od dijela bh. zvaničnika i njihovih istomišljenika u regionu, te otvorenu i nesankcioniranu islamofobiju koja se sistematski hrani u javnom prostoru.
Reisu-l-ulema je istakao i problem nepotpisivanja ugovora Islamske zajednice u BiH sa državom iako druge tradicionalne vjerske zajednice takav ugovor već imaju potpisan kao očit primjer diskriminatorne prakse.
Kavazović je u više navrata istakao kako su vjerske slobode indikator općih sloboda jednog društva i nivoa njegove demokratičnosti te da vjerskoj diskriminaciji ne bi trebalo biti mjesta u modernim društvima, a posebno u Bosni i Hercegovini koja se još uvijek nosi sa posljedicama etničkog čišćenja i zločina genocida.
U pratnji reisu-l-uleme na konferenciji su bili i Sabahudin ef. Ćeman, muftija Islamske zajednice Bošnjaka u Sjevernoj Americi i Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH.