Građani BiH bankama duguju 12,5 milijardi KM

c

Mala lična primanja u Bosni i Hercegovini, u kombinaciji s visokom cijenom hrane, prisiljavaju građane da se sve više oslanjaju na kredite za realizaciju raznih investicija. Ovi krediti često su potrebni za nabavu kućanskih uređaja, opremanje stanova ili registraciju automobila.

Prema podacima, u jednom mjesecu građani su se zadužili za 78,7 miliona KM, čime je ukupno kreditno zaduženje stanovnika BiH premašilo 15 milijardi maraka. Ovaj fenomen, poznat kao “život na kredit”, postaje sve prisutniji u ekonomskoj stvarnosti zemlje. Uz kratkoročne i potrošačke kredite, građani BiH također koriste dugoročne namjenske kredite, a ukupno zaduženje građana iznosi 12,5 milijardi maraka.

Na drugom mjestu po zaduženju su privatna poduzeća s dugom od 10,4 milijarde maraka, a slijede vladine institucije s gotovo 1,2 milijarde maraka. Kreditno zaduženje javnih poduzeća iznosi 576,8 miliona maraka, dok ostali domaći sektori imaju ukupne dugove od 279,4 miliona maraka, prenosi Večernji list. Ove informacije objavljene su u izvještaju Centralne banke Bosne i Hercegovine za avhusta, koje obuhvata i druge važne aspekte novčanih kretanja, poput depozita i deviznih rezervi.

U avgustu 2024. godine rast kredita nastavio se, ali isključivo u sektoru stanovništva, dok su ostali sektori bilježili smanjenje. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju kolovoza iznosili su 25,05 milijardi KM, s povećanjem od 34,9 miliona KM (0,1%) u odnosu na prethodni mjesec. Kreditni rast kod stanovništva iznosio je 78,7 miliona KM (0,6%), dok su drugi sektori zabilježili pad.

Gledajući godišnje brojke, gotovo svi sektori bilježe rast kreditnog zaduženja. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u avgust 2024. iznosila je 9,6%, što nominalno predstavlja 2,2 milijarde KM. Sektor stanovništva zabilježio je rast od 1,04 milijarde KM (9%), privatna poduzeća 963,6 miliona KM (10,2%), vladine institucije 158,2 miliona KM (13,7%), dok su ostali domaći sektori imali rast od 55,1 milion KM (24,5%). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjoj razini jedino je zabilježeno kod nefinancijskih javnih poduzeća, s padom od 19,4 miliona KM (3,3%).