Čemu poticaji
Potvrđuje nam to Marijan Brajković, poljoprivredni proizvođač iz Višića kod Čapljine i predsjednik poljoprivredne zadruge „Matica“, ističući da je poljoprivreda u ovom kraju skoro na koljenima.
- Svake godine je gore. Doslovno smo preplavljeni uvozom odsvuda, od Albanije, Makedonije do Srbije, otkud iz Leskovca dolazi paradajz. Taj uvoz voća i povrća je došao do te mjere da ovo više nema smisla. Jer, nemoguće je ekonomski pratiti sve to, a država ma baš ništa ne čini da rješava ove naše probleme. Kažu nam eto imate poticaje. Ma, čemu poticaji, ne trebaju nam kad ne možemo prodati svoje proizvode - ogorčen je Brajković.
Naglašava da je uvoz najviše uništio prodaju paradajza, ali i da stanje nije puno bolje kada je riječ o drugim poljoprivrednim kulturama.
- Prodaja paradajza je totalno ugušena, pa dalje sve redom kako šta dospijeva, od lubenice do dinje. Općepoznato je da mi znamo proizvoditi kvalitetno povrće i voće, naši prinosi su standardni i zadovoljavamo sve parametre, međutim, cijena je takva da je to ispod svake razine isplativosti proizvodnje - govori nam on.
Tako je, naprimjer, trenutna prodajna cijena paradajza 30 feninga i, kako iznosi Brajković, u silaznoj je putanji, dok je cijena uvoznog, koji je kudikamo stigao ranije od njihovog, bila i 2 KM.
Obaranje cijena
- Čim je naš paradajz dospio, cijena je oborena. U najkraćem, ne možemo konkurirati, a poznato je da masa ljudi u skoro cijeloj Hercegovini živi od poljoprivrede - iznosi on.
Tretiranje hemikalijama
- S druge strane, postavlja se pitanje šta to naši ljudi jedu, odnosno, kakvo voće i povrće, jer bez obzira na geografski položaj, nemoguće je da bez tretiranja raznim kemikalijama paradajz iz uvoza dozrijeva tako rano. Istina, u posljednje vrijeme je prisutan trend da naši kupci prate domaću proizvodnju, ali, ipak, borba postaje nemoguća. Nažalost, naši političari sve to vide, ali se prave ludi, jer, kad mi probamo izvesti, dočeka nas milion zapreka - kaže Brajković.
