BUKA: Možete li nam pojasniti situaciju na tržištu rada u Njemačkoj, odnosno nedostatak određenih kadrova i s tim u vezi politiku Vaše Vlade da otvori svoja vrata kvalifikovanim radnicima iz drugih zemalja?
HOHMANN: Kao što sigurno znate, Njemačka je proteklih godina imala jako dobra privredna kretanja, zahvaljujući kojima je i nezaposlenost pala na veoma nisku razinu. Poduzetnici pune knjige narudžbi i njemačke kompanije traže radnu snagu. Zahvaljujući dobrim ekonomskim prilikama, trenutno je nepopunjeno oko 1,2 miliona radnih mjesta u najrazličitijim oblastima i branšama. Njemački poslodavci, dakle, traže radnu snagu – u Njemačkoj i u EU, ali takođe i izvan toga.
BUKA: U medijima možemo vidjeti bombastične najave da će novi zakon o imigraciji strancima znatno olakšati proces zapošljavanja u Njemačkoj. Spekulacije u medijima zvuče senzacionalistički i nerealno, npr. da poznavanje njemačkog jezika i stručna sprema neće biti presudni za zaposlenje, te da će to, sa druge strane, imati katastrofalne posljedice po BiH, jer će izazvati masovan odlazak stanovništva. Šta je istina od svega toga i šta Vi očekujete da će desiti usvajanjem novog zakona?
HOHMANN: Nacrt novog Zakona o useljavanju koji se odnosi na kvalifikovanu radnu snagu je trenutno u postupku parlamentarnog usaglašavanja, i pretpostavlja se da će zakon stupiti na snagu početkom 2020. godine. Detaljna objašnjenja o sadržaju samog zakona mogu se stoga dati tek nakon njegovog usvajanja od strane Njemačkog parlamenta/Bundestag i Saveznog vijeća Njemačke/Bundesrat. Zato su i izvještavanja u ovdašnjim medijima uglavnom nagađanja. Međutim, ono što je već danas važno i poznato jeste: uslov je i dalje stručna kvalifikacija i znanje jezika!
BUKA: Naše građane izuzetno brine da će, odlivom stručnih kadrova, Bosna i Hercegovina ostati bez stručnjaka, a to je naročito zabrinjavajuće kada su u pitanju medicinski radnici. Postoji li način da se spriječi takav scenario i da li već postoje razgovori između dvije države ili zajedničke aktivnosti da se tim procesom na neki način upravlja kako on ne bi išao na štetu BiH?
HOHMANN: Naravno da smo svjesni te opasnosti. Iz tog razloga radimo već više od dvije godine sve jače na stručnom osposobljavanju. Radi se konkretno o tome da osposobljavanje u BiH bude mnogo naglašenije orijentirano prema potrebama firmi ovdje u zemlji, kako bi ljudi ovdje imali budućnost i da ovdašnje kompanije mogu popuniti prazna radna mjesta. U ovome nam podršku pružaju Udruženje za unapređenje njemačko–bosanskohercegovačkih privrednih odnosa (Wirtschaftsverein), eksperti za stručno obrazovanje Predstavništva njemačke privrede u BiH (AHK) kao i Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (Deutsche Gesellschaft für internationale Zusammenarbeit- GIZ) putem projekta. Ali i druge zemlje donatori kao što je npr. Švicarska, su u ovoj oblasti aktivne.
Upravo smo, primjera radi, zajedno sa Predstavništvom njemačke privrede u BiH, nagradili ukupno jedanaest domaćih firmi i obrazovnih institucija za njihovu primjernu saradnju u oblasti stručnog osposobljavanja. Ovo treba da poveća i pažnju za ovu važnu temu stručnog obrazovanja - i da pokaže kako se mogu stvoriti perspektive ovdje u zemlji.
BUKA: U posljednje vrijeme, Bosnu i Hercegovinu potresa skandal kupovine lažnih diploma. To je odjeknulo i u njemačkim medijima i najavljene su provjere diploma naših radnika, naročito u zdravstvu. Na koji način praksa kupovine diploma nanosi štetu bosanskohercegovačkom društvu, ali i zemljama u kojima naši radnici nalaze zaposlenje i na koji način će se Njemačka zaštititi od prijema radnika sa lažnim diplomama?
HOHMANN: Uistinu, o slučajevima prevare je već naširoko izvještavano i u njemačkim medijima. Jasno je da ti medijski izvještaji o toj vrsti trgovine na temelju prevare neće zasigurno popraviti imidž Bosne i Hercegovine u Njemačkoj. Ovim kriminalnim radnjama mora se stati u kraj. Vezano za to u bliskom smo kontaktu sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine.
Uzgred, Kvalifikovani radnici koji žele posao u Njemačkoj moraju u većini slučajeva prije zaključivanja ugovora o radu dokazati svoje praktične sposobnosti. Tada veoma brzo primijetite ako nedostaje znanje i praktično iskustvo. U tom pogledu je zaista uzalud bacati novac, misleći da se umjesto solidnog stručnog obrazovanja čovjek može pouzdati u kupovinu završne diplome.
Na kraju želim pak naglasiti da je velika većina kvalifikovanih radnika iz Bosne i Hercegovine u Njemačkoj veoma angažovana i da ih njemački poslodavci cijene, pored njihove pouzdanosti, upravo i radi njihovih stručnih kompetencija.
BUKA: Njemačka pruža ogromnu pomoć i podršku Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu. Prije nekoliko godina pokrenuta je „britansko-njemačka inicijativa“ i proces reformi, ali nakon opštih izbora 2018. godine imamo osjećaj da je politička situacija u BiH daleko lošija u odnosu na taj period. Kakva je vaša ocjena trenutne političke situacije u BiH i vidite li način da BiH nastavi reformske procese i proces eurointegracija?
HOHMANN: Savezna Republika Njemačka ne sumnja u evropsku budućnost Bosne i Hercegovine i mi ćemo i dalje podržavati ovaj put u pravcu EU u okviru naših mogućnosti. Doduše, za to je potreban i enorman napor same ove zemlje! U to ubrajamo već pomenute socio-ekonomske reforme, ali i oblast vladavine prava. Kako bi to postigli, zemlji su potrebni, po mom mišljenju, političari koji će na ovom reformskom putu preuzeti svoje obaveze odlučno i hrabro. I zato je hitno potrebno da što je prije moguće dobijemo vlade na svim razinama vlasti koje se osjećaju obaveznim za evropski put države i koje će se hrabro uhvatiti u koštac sa predstojećim zadacima. I ovdje smo u bliskom kontaktu sa predstavnicima svih političkih strana, kako bismo se ubrzano kretali na putu Bosne i Hercegovine u pravcu EU.
