Rekreativno trčanje u Bosni i Hercegovini poprima ekstremnije dimenzije, ukoliko uzmemo u obzir da bilježimo sve veći broj onih koji se odlučuju na osvajanje maratona ili čak ultramaratona. Najteža atletska disciplina počela se prihvatati olako, što sa sobom potencijalno nosi ozbiljne posljedice po zdravlje.
Savremeni stilovi života nameću prijeku potrebu za bavljenje nekom od fizičkih aktivnosti, što svakako savjetuju i ljekari. Na prvom mjestu u Bosni i Hercegovini je trčanje, koje broji sve više zaljubljenika, a osim što je satkano od brojnih benefita po zdravlje, može biti i veoma opasno, ukoliko mu se pristupa na neadekvatan način.
U bh. trkačkoj zajednici nedavno je odjeknula vijest o tragičnom ishodu rekreativca koji je krenuo u istrčavanje cestovnog maratona, za vrijeme kojeg je došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja, a nažalost na kraju i smrtnog ishoda. Kolapsna stanja trkača mogla su se vidjeti na bh. utrkama, a uzrokovana su velikom iscrpljenosti organizma zbog neadekvatnog trenažnog procesa i prekomjernom izlaganju tijela stresu.
Da trčanje može biti izuzetno opasno, ukoliko mu se pristupa olako i nesistemski, upozorava i istaknuti bh. kardiolog Elmir Jahić, koji u razgovoru za Klix.ba ukazuje na greške koje građani prave, ali i savjetuje kako u svijet rekreacije ući na adekvatan način, bez bojazni da će se ljubav koju osjetite prema sportu pretvoriti u životnu katastrofu.
Naime, u svijetu, ali i u Bosni i Hercegovini, kardiovaskularne, odnosno bolesti srca i krvnih sudova na prvom su mjestu po smrtnosti. Najčešći su infarkti srca i moždani udari, a jedan od temeljnih faktora koji mogu dovesti do nastanka i razvoja ovih oboljenja je vezan za fizičku aktivnost, odnosno neaktivnost. Takozvani sjedalački način života dovodi do povećanog rizika za nastanak oboljenja, a tu su vezana i neka druga stanja poput gojaznosti, konzumacije cigareta, alkohola i slično.
Okidači za aritmiju, moždani udar, infarkt i smrt
Kao jedan od najboljih vidova prevencije je usvajanje zdravih životnih stilova, među kojima je i bavljenje fizičkom aktivnosti, čiji značaj bh. građani sve više prepoznaju. Zbog toga se odlučuju na trčanje, vožnju biciklom ili odlazak u fitness centre, što je svakako pohvalno.
Međutim, kako prof. dr. Jahić navodi, fizička aktivnost srednjeg ili teškog intenziteta dovodi do stvaranja stresa organizmu, za koji on kao takav mora biti potpuno pripremljen. Veliki problem može nastati onoga trenutka kada u kompletan proces ulazimo nedovoljno ili potpuno nepripremljeni, što je najčešći slučaj među građanima u BiH. Shodno tome, trčanje može postati i okidač za srčanu aritmiju, infarkt srca, moždani udar pa čak i smrt.
"Trčanje predstavlja najfiziološkiji, odnosno najprirodniji način sportske aktivnosti te je kao takvo izuzetno korisno, ali kao i u mnogim drugim stvarima, ako se neracionalno i nekritički konzumira, može imati kobne posljedice. Zbog toga nije čudno, kada čujemo da rekreativci, pa čak i poluprofesionalni ili potpuno profesionalni sportisti na terenima ili prilikom obavljanja fizičkih aktivnosti, kao što su trčanje ili fitness, smrtno stradaju. Smrt kod njih najčešće nastaje kao posljedica takozvane iznenadne srčane smrti, a koja je uzrokovana nekima od stanja, odnosno oboljenjima srca ili krvnih sudova", kaže Jahić.
Pretrage koje svaki trkač mora obaviti!
U cijeloj priči potrebno je razdvojiti relativno mlađe osobe do 35 godina, od onih koji su stariji ili imaju neku od poznatih bolesti srca ili drugo oboljenje. No, bilo kojoj kategoriji da pripadate, sve aktivnosti morate obavljati u skladu s mišljenjem stručnjaka, uz redovno vršenje, najmanje jednom godišnje, kardioloških i internističkih pregleda, skupa sa osnovnim laboratorijskim nalazima, koji pokazuju funkcionalnost glavnih sistema organa.
"Kada osoba ima namjeru baviti se ozbiljnije fizičkom aktivnosti, bilo da je to trčanje ili u fitness klubovima gdje imamo vježbe dinamike iz kardio-programa uz vježbe snage, vrlo je bitno da se napravi ulazni kardiološki pregled. On podrazumijeva opći fizikalni pregled, ultrazvuk srca, ergometriju, EKG i po potrebi 24-satni holter monitoring", navodi tuzlanski kardiolog.
Uz ovakav pregled, kako nam pojašnjava Jahić, provjerava se funkcionalnost srca i srčanog mišića, utvrđuje se u kakvom je ono stanju kao pumpa, zatim koji su početni parametri, odnosno na koji način toleriše fizički napor u smislu da li ima eventualne ishemije, tj. suženja krvnih žila te da li ono reaguje na način da enormno dolazi do povećanja krvnog pritiska i na najmanje napore.
"Također, vrlo bitno, na ovakav način se otkriva eventualno postojanje aritmije, odnosno poremećaja srčanog rita jer se ne smije zaboraviti da najveći dio iznenadnih srčanih smrti kod mladih ljudi u suštini nastaje kao posljedica neke od prikrivenih aritmija, koje klasičnim pregledima nisu bile uočene", kaže Jahić, istaknuvši da srčane aritmije mogu nastati i kao posljedica usljed izlaganja intenzivnom fizičkom stresu ili uzimanjem supstanci koje u značajnoj mjeri mogu naštetiti metabolizmu organizma i isprovocirati njihov nastanak.
Osim ergometrije, odnosno takozvanog ergo testa opterećenja srca, koji se izvodi na biciklu ili pokretnoj traci, trkačima se preporučuje i ergospirometrija, kroz koju se pored parametara srca promatra i funkcionalni kapacitet pluća, izvođenjem testa na istim uređajima kao što je to prvobitni slučaj.
Fizičko i mentalno trošenje
U začecima rekreativnog trčanja u Bosni i Hercegovini, građani su se uglavnom opredjeljivali na trčanje, odnosno učešće na utrkama od pet i deset kilometara, eventualno polumaraton od 21 kilometar i 0975 metara.
Međutim, u posljednje vrijeme sve je više onih koji su svoje ljestvice podigli na maraton od 42 kilometra i 195 metara, ili čak ultramaratone od 60, 80, 100 i više kilometara. Najteže atletske discipline donose velike izazove za mentalno i fizičko stanje trkača, zbog čega se svemu mora pristupiti sistemski, bez olakog shvatanja zadatka kojem se izlažete.
"Svaki fizički napor, a posebno tako intenzivan poput trčanja polumaratona, maratona, ili čak i izlaganja triatlonu, zahtjeva vrlo ozbiljnu pripremu, uz provjeru u kakvom je stanju naš organizam u fizičkom, ali i mentalnom smislu. Vrlo je bitno da se u kompletan proces uđe pripremljen i obavezno uz nadzor stručne osobe - trenera, kardiologa i fizijatra koji će donijeti odluku kojom dinamikom i jačanjem treba realizirati cijelu priču. Jer, ukoliko se izlažete teškom fizičkom naporu, za koje tijelo nije pripremljeno na adekvatan način, može doći do 'potrošnje' i iscrpljenosti materijala, odnosno pojedinih organa kojima se pravi velika šeta, a kasnije indirektno i cjelokupnom organizmu", upozorava Jahić.
Zagađenje zraka i zimske temperature kao izazovi za trkače
Za razliku od trkača iz evropskih zemalja, u Bosni i Hercegovini ambijent je kompleksniji zbog prekomjernog zagađenja zraka, posebno u zimskim mjesecima. Zbog toga treba biti oprezan prilikom obavljanja svih aktivnosti na otvorenom.
"Trčanje ili vožnja bicikla u uslovima intenzivnog zagađenja zraka, pa i prisustva smoga, sigurno nije korisna zbog čega treba biti oprezan. U takvim danima poželjno bi bilo otići izvan grada, odnosno u prirodu i obavljati željene aktivnosti", nastavlja Jahić.
U odnosu na toplije periode godine, trčanje u zimskim i znatno hladnijim mjesecima donosi izazove za cjelokupan kardiovaskularni sistem. Krilatica po kojoj trkači navode da nema loših vremenskih uslova, već samo loša oprema, sa stručnog aspekta ne smije se previše uzimati za ozbiljno.
"Izlaganje zimskim uvjetima dodatni je stres za organizam te je veoma bitno utvrditi sa kakvim predispozicijama, odnosno kondicijom ulazimo u taj proces. Uz odrađivanje ranije spomenutih pregleda, potrebno je utvrditi i kakav je imunološki sistem te uz adekvatnu garderobu i fizičko opterećenje aktivnosti se mogu obavljati bez problema", smatra Jahić.
Povratak na stazu nakon preležanog koronavirusa
Koronavirus je i dalje prisutan u populaciji, a njegove negativne strane, bez obzira na intenzitet kliničke slike tokom infekcije, osjetila je većina trkača po povratku na stazu.
Utjecaj virusa vidljiv je kroz pad forme za svega nekoliko dana, a maratonci sa stotinama, pa i hiljadama kilometara u nogama, dolazili su u situaciju da im je izazovno bilo istrčati čak pet ili deset kilometara. Razlog su ubrzano zamaranje, povećani broja otkucaja srca te intenzivna preznojavanja.
Istaknuti tuzlanski kardiolog navodi da se nakon preležane infekcije te oporavka organizma postepeno treba vraćati ranijim aktivnostima. Cjelokupan proces je podijeljen u četiri faze, od kojih svaka traje po najmanje sedam dana, ali je preporuka da se ona produži na deset ili 15.
"Vrlo je bitno da se sve dešava postepeno, od prve do posljednje faze. Potrebno je krenuti od blage fizičke aktivnosti, poput šetanja, razgibavanja i obavljanja kućnih poslova pa do laganog trčanja i eventualno vježbi dinamike u fitness centrima. Tek kada nam se organizam potpuno oporavi, možemo se vratiti starom načinu života, odnosno izvođenju fizičkih aktivnosti", dodaje Jahić.
Bilo da ste rekreativni trkač ili profesionalni atletičar vrlo je važno slušati svoje tijelo te prepoznati znake koje nam šalje. Izostankom toga, ali i adekvatnih konsultacija sa stručnjacima, sebe možete dovesti u rizik u kojem će se ljubav prema sportu pretvoriti u pravu noćnu moru, a želje za pretrčanim kilometrima zamijenit će borba za ozdravljenjem.
