Znakovi toplinskog udara i šta napraviti da ne dođe do njega

asd
Porast temperatura u termometru inspirira mnoge na produženi boravak na otvorenom. Ako je to moguće, svakako izbjegavajte izlaganje direktnom suncu u periodu od 10 do 16 sati kada je sunce najjače i može prouzročiti mnoge probleme.

Jedan od tih ozbiljnih problema je i toplinski udar – stanje opasno po život koji nastaje zbog dugotrajne i prekomjerne izloženosti toplini, a pri kojem se osobi značajno povećava tjelesna temperatura.

Najčešći simptomi toplinskog udara:

– glavobolja

– vrtoglavica
 
– umor

– mučnina

– smanjeno i otežano znojenje

– crvena koža

– povišena tjelesna temperatura i iznad 40 Celzijevih stupnjeva
 
– ubrzan rad srca

– plitko disanje

– gubitak svijesti

– grčenje mišića


Simptomi toplinskog udara mogu se pojaviti iznenada i bez velike najave, a trebaju se ozbiljno shvatiti. Osobu za koju se sumnja da ima toplinski udar treba odmah prevesti u bolnicu i pružiti joj liječničku pomoć.
 
Do dolaska hitne pomoći osobu treba skloniti na tamno i hladnije mjesto te joj pokušati sniziti tjelesnu temperaturu hladnim oblozima i/ili uranjanjem u hladniju vodu ili čak kockicama leda. Obloge je najbolje staviti ne vrat, pazuhe i prepone.

Također, jedite što je više moguće svježeg voća i povrća, a izbjegavajte tešku, masnu i kaloričnu hranu. Izbjegavajte i jaku fizičku aktivnost tijekom velikih vrućina. Nosite laganu odjeću od prirodnih materijala u kojima koža diše i u svjetlijim bojama koje ne privlače sunce.

Ako se ne pridržavate nekih od propisanih pravila tijekom ljeta, moguće je osjetiti simptome poput umora, mučnine i vrtoglavice. To ne mora odmah značiti da je riječ o toplinskom udaru već je moguće patiti i od toplinske iscrpljenosti koja nastaje kao posljedica izlaganja visokim temperaturama.

Toplinska iscrpljenost na zahtjeva obaveznu liječničku pomoć. Osobu umjesto toga treba premjestiti u klimatizirani prostor i dati joj dosta tekućine da se oporavi.