U ljetnom periodu veće su šanse da se otrujete namirnicama životinjskog porijekla koje ne trpe visoke temperature. Visoke temperature i vlažnost u zraku ljeti pogoduju razmnožavanju bakterija u hrani.
Blaži oblici
Najčešće se otrujemo jednom od tri grupe bakterija - salmonele, stafilokoka i klostridije, koje se zadržavaju u namirnicama osjetljivim na temperaturu: mesu, mliječnim proizvoda i jajima, ali i u voću, povrću i vodi.
Najčešći simptomi trovanja hranom su mučnina, povraćanje, grčevi, proljev, ponekad i groznica i temperatura. U blažim oblicima trovanja poteškoće prolaze bez primjene liječenja, tada je najbitnija nadoknada tečnosti izgubljene proljevom i povraćanjem.
Voda, slane supe ili čaj, pogotovo od kamilice ili šipka, smirit će želudac, a osigurat će vam tečnost i izgubljene elektrolite i minerale.
Također, dvopek i riža dobar su izbor za iritirani želudac nakon povraćanja. U slučaju da proliv ili povraćanje potraju, ili želite da se brže izliječite, posegnite za aktivnim medicinskim ugljenom prirodnog porijekla koji apsorbira toksine mikroorganizama i gasove u probavnom sistemu, a pritom ne neutralizira želučanu kiselinu.
Povišena temperatura
Ako u stolici ima krvi ili dijareja potraje više od sedam dana, a povišena temperatura duže od dva dana, treba se obratiti ljekaru. Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti, posebno jer se radi o stanju koje je vrlo lako moguće izbjeći sljedeći par osnovnih smjernica.
Sve se baziraju na higijenskoj pripremi hrane i održavanju površina i pribora čistim. Dakle, ruke uvijek prije pripreme hrane operite sapunom. Meso, prerađevine od mesa i jaja dobro skuhajte, voće i povrće temeljno operite, a sav pribor za obradu mesa koriste isključivo za tu namjenu. Mlijeku i mliječnim proizvodima uvijek provjerite rok trajanja i držite ih u frižideru.
