Dolaskom toplih dana zmije izlaze iz skrovišta i kreću u potragu za partnerom i hranom, a time se povećava mogućnost slučajnog susreta s tim životinjama, kojih se ne treba bojati već ih treba uvažavati jer su dio prirodnog bogatstva...
Zmije imaju izuzetnu ulogu u kontroli glodavaca i kukaca te tako umanjuju rizik od prijenosa zaraznih bolesti jer pretjerano velike populacije glodavaca djeluju kao podloga za širenje raznih bolesti i uzrokuju uništavanje usjeva.
Za što bezbrižniji boravak u prirodi preporučuje se nošenje dugih hlača i visoke obuće. Kažu da treba pripaziti gdje se staje, a prije odmora provjeriti mjesto na koje se želi sjesti te ne dodirivati nepregledna mjesta rukama.
U slučaju nailaska na zmiju ne treba paničariti niti je slučajno pokušavati uhvatiti.Zmiju treba polako zaobići ili zaplašiti udarcima nogom o tlo te pustiti da sama otiđe svojim putem.
Zmije nemaju vanjskih slušnih organa pa slabo čuju zvukove koji se šire zrakom, no zato preko kostiju donje čeljusti vrlo dobro osjećaju vibracije tla te ih udaranje u tlo plaši. Zmija neće namjerno krenuti prema čovjeku, osim ako se ne osjeti ugroženom.
U Bosni i Hercegovini živi 14 vrsta zmija među kojima su tri prave zmije otrovnice iz porodice Viperidae: poskok (Vipera ammodytes), bosanska šarka (Vipera berus bosniensis) i balkanski šargan (Vipera ursinii macrops).
Njihovi otrovni zubi smješteni na prednjem dijelu gornje čeljusti. Zbog svojih otrovnih žlijezda glava ovih otrovnica je trouglasta, a kao adaptacija na dodatno-nokturalnu aktivnost imaju okomitu zjenicu.
Postoje i dvije "poluotrovnice“, a to su: Telescopus fallax (zmija mačka) i Malpolon insignitus (zmajur, crnostrik). Zovemo ih tako jer su im otrovni zubi smješteni na zadnjem dijelu gornje čeljusti, iza redova "običnih“ zuba, piše sajt "greenvisions.ba". Nalazimo ih samo u mediteranskom dijelu BiH, a njihov otrov je vrlo slab i najčešće stvara manju oteklinu.
Također, iako je strah od zmijskog ugriza velik, treba imati na umu da su statistički veće šanse da osoba smrtno strada od uboda pčele nego od ugriza zmije.
Upozoravaju da u slučaju ugriza zmiju ne pokušavamo uhvatiti ili ubiti, kako bi je odnijeli liječniku, jer bi pri tome mogla ponovno nekoga ugristi.
Liječnici vrlo dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a točno određivanje vrste nije potrebno jer se za ugrize svih triju naših otrovnica primjenjuje isti protuotrov. Osoba koju je ugrizla zmija trebala bi se smiriti te ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza zbog oticanja tkiva, a ranu pustiti da slobodno krvari bez rezanja ili isisavanja otrova.
Osobu treba što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove, a poželjno bi bilo očistiti ranu i pomoću čvrstog predmeta i zavoja imobilizirati ekstremitet koji je zadobio ugriz.
Na Zemlji su zmije prisutne više od 100 miliona godina. Kao skupina koja danas broji preko 2900 opisanih vrsta, uspjele su naseliti vrlo širok spektar staništa: od pustinja i tropskih šuma do hladnih tundra polarnog pojasa, ali i toplih tropskih mora.
Naime, stručnjaci preporučuju miris naftalina kao sredstvo kojim može da se zaštiti okolina kuće od ovih gmizavaca.
Upotreba je vrlo jednostavna. Rasječe se plastična flaša kojom se pokrije naftalin izdignut iznad zemlje, kako ga kiša ne bi spirala, a zmije ga osjećaju na velikoj udaljenosti i nigdje se u okolini ne zadržavaju.
Pravu najezdu treba očekivati u julu i augustu.
