Budući da se virus prenosi prvenstveno disajnim putevima – nosom, ustima i plućima, vrlo je zarazan kada ljudi kišu ili kašlju. Uprkos važnosti, socijalna distanca je razočarenje za mnoge sportaše koji uživaju u timskim sportovima, fitness fanatike i ljubitelje sporta koji redovnim vježbanjem i sportom pronalaze prijatelje i smanjuju stres.
Već je dobro poznato da treniranje ima nevjerovatne beneficije za zdravlje. Vježbanje povoljno utječe na imunološki sistem, te ga ojačava. Ovo je izrazito važno u periodu kada vlada virus za koji ne postoji vakcina, te je trenutno jedini način da se oporavimo od njega održavanje jakog imuniteta.
Jedno veliko istraživanje je pokazalo da je blaga do umjerena tjelovježba – koja se izvodi otprilike tri puta sedmično, smanjila rizik od umiranja tokom epidemije gripe u Hong Kongu 1998. Istraživanje je izvedeno na 24-656 odraslih osoba. Ovo istraživanje je pokazalo da su ljudi koji nisu vježbali nikako ili su previše vježbali (preko pet puta sedmično) – bili u najvećem rizik od umiranja u usporedbi s ljudima koji su vježbali umjereno.
Šta ako niste dovoljno vježbali prije?
Mnogi se pitaju hoće li ponovo počinjanje s rutinskim vježbanjem biti dobro ili loše. Ograničeni podaci sugerišu da umjereno vježbanje 20 do 30 minuta dnevno nakon zaraze virusom gripe, povećava šanse za preživljavanje. Dakle, blaga do umjerena tjelovježba može biti zaštitna čak i nakon što se zarazimo virusom gripe.
Koliko vježbanja je previše?
Oni koji su „predani vježbači“ vjerovatno se pitaju koliko vježbanja je previše tokom pandemije? Jasno je da i previše vježbanja može biti loše za one koji su bolesni, te povećava rizik od medicinskih komplikacija i umiranja. Istraživanja pokazuju da pretjerano vježbanje bez adekvatnog oporavka može učiniti naše tijelo osjetljivijim na napade, posebno na respiratorne viruse. Dakle, kada je u pitanju imunitet, istraživanja pokazuju da više vježbanja nije nužno bolje.
Koliko vježbanja je idealno?
Evo nekoliko smjernica koje se temelje na pravoj količini vježbanja- za većinu ljudi:
- Izvodite umjerene vježbe (20-45 minuta), do tri puta sedmično.
- Izbjegavajte fizički kontakt tokom vježbanja, kao što je igranje timskih sportova, koji će vas vjerojatno izložiti mukoznim tekućinama ili kontaktu rukom u lice.
- Operite i dezinficirajte opremu nakon upotrebe.
- Ostanite zainteresovani za saigrače putem društvenih medija, a ne preko društvenih okupljanja ili kontakata.
- Jedite i spavajte kako biste ojačali svoj imuni sistem.
- Ostanite optimistični da će i ovo proći.
Koliko vježbanje može biti previše rizično?
Evo nekoliko stvari koje nije potrebno učiniti:
- Ne upražnjavajte treninge koji će vas previše iscrpiti, što povećava rizik od infekcije. Primjer bi bio trčanje maratona, koji povećava rizik od bolesti s 2,2% na 13% nakon utrke.
- Ne vježbajte ako imate bilo kakve simptome nalik gripi.
- Ne vježbajte više od pet dana sedmično.
- Ne vježbajte u prepunim, zatvorenim prostorima.
- Ne dijelite piće i jelo.
- Ne pretjerujte s tečnostima, posebno kada ste bolesni, kako biste pokušali „isprati“ toksine ili spriječili dehidraciju. Nije tačno da možete „isprati“ toksine.
