U svijetu je sve veći broj djece oboljele od morbila, a s tim problemom trenutno muku muči Velika Britanija. Kako kažu, stopa imunizacije za osobe mlađe od pet godina pala je na najniži nivo u posljednjih deset godina. Kako se manifestiraju morbili i koliko je zapravo opasna ta bolest, za „Avaz“ je objasnila doktorica Jasminka Smlatić-Muhadžić.
Klinička slika
Kako nam je rekla, morbili su visoko zarazna bolest koju izaziva virus. Uglavnom je to dječija bolest, ali se može razviti i u bilo kojoj životnoj dobi.
Kliničku sliku karakterizira inkubacioni period koji traje 7-10 dana. Na samom početku bolesti javljaju se simptomi slični prehladi – povišena temperatura, curenje iz nosa, crvenilo očiju i kašalj. Nakon toga nastupa osipni stadij koji se manifestira pojavom osipa prvo po licu, a zatim po čitavom tijelu. Na vrhuncu bolesti, oko petog dana, djeca imaju karakterističan plačni izraz lica i u tom stadiju se na sluznici usne šupljine javljaju tzv. Koplikove pjege, bjeličaste naslage koje se vrlo brzo nakon izbijanja i povlače - kazala je dr. Smlatić-Muhadžić.
Također, navodi da morbili mogu izazvati i vrlo tešku kliničku sliku. Često znaju imati komplikacije koje su po pacijenta vrlo ozbiljne i teško se podnose, a nekada ostavljaju i trajne posljedice. Nažalost, zbog komplikacija može doći i do smrtnog ishoda.
Morbila više ne bi trebalo biti, ili da se dese rijetki slučajevi, jer već decenijama postoji vakcina protiv te bolesti. Međutim, zbog nekih antivakcinalnih dešavanja, stepen imunizacije protiv morbila kod nas, ali i u svijetu, vrlo je nizak. Jedini mogući način sigurne prevencije ove bolesti je vakcinacija MMR vakcinom. Prva doza se prima u 13. mjesecu, a druga u šestoj godini. Nakon dvije doze se postiže stopostotni imunitet. Ukoliko dijete vakcinisano jednom dozom dođe u kontakt s oboljelom osobom, ipak će imati dovoljno antitijela i biti zaštićeno u smislu da neće doći do težih komplikacija i smrtnog ishoda - objasnila je dr. Smlatić-Muhadžić.
Dvije grupe
Istaknula je da su teorije o povezanosti ove vakcine s autizmom neutemeljene i nemaju nikakve opravdanosti te da su one nastale na osnovu jedne lažne studije. Kako kaže, rađen je niz referentnih studija koje su to dokazale, između ostalog, rađeno je istraživanje s dvije kontrolne grupe, nevakcinisana i vakcinisana djeca, te je u grupi nevakcinisane djece čak bio viši postotak oboljelih od autizma.
Upozorenje ljekara
Mi, ljekari, u svom poslu stalno radimo na promociji imunizacije i upozoravamo na posljedice nevakcinisanosti. Pri pregledu djece pratimo i vakcinalni status i ponekad uspijevamo vratiti roditelje i djecu na taj put vakcinacije.
Nakon teških iskustava s koronom dosta roditelja je shvatilo šta zapravo znače epidemije i zarazna bolest i kako se to može loše odvijati te su stoga promijenili mišljenje i ipak odlučili započeti imunizaciju djece - navela je dr. Smlatić-Muhadžić.
