Djeca, koja su vrlo angažirana u igri, mogu postati tužna i razdražljiva, a raspoloženje im se vrlo brzo popravi ukoliko popiju slatko piće ili pojedu čokoladu.
Ako bi djeca sama planirala svoje obroke, vjerovatno bi se u najvećoj mjeri odlučila za slatka jela. Djeca se danas nedovoljno kreću pa se višak energije unesene hranom pohranjuje u potkožnom masnom tkivu.
Kada bi se i kretala srazmjerno unosu takvih namirnica, poželjno bi bilo da energiju nadomjeste složenim ugljikohidratima kojih nema u poslasticama. Stručnjaci kažu da djeci treba dati slatkiše, ali pod kontrolom.
Roditelji bi uvijek trebali imati na umu da slatkiši:
- Daju obilje energije, a siromašni su vitaminima, mineralima i antioksidansima;
- Iz prehrane izbacuju druge namirnice, čime se gubi objektivan osjećaj gladi;
- Utječu na promjenu raspoloženja;
- Imaju visok glihemijski indeks, što ih svrstava u manje poželjne namirnice;
- Štete zubima i kostima;
- Nepovoljno utječu na crijevnu floru.
Potrebno je držati količinu namirnica bogatih brzim šećerom pod nadzorom. Zato s djecom treba razgovarati o količini slatkiša koju su pojela tokom dana te dogovoriti raspored kako bi se izbjegle nepovoljne posljedice pretjerivanja u prazničnim čarolijama.
Hrana bogata vlaknima smanjuje iskoristivost šećera, pa je potrebno planirati obroke koji sadrže:
- Mahunarke (grah, leća, slanutak), koje treba konzumirati u obliku supa, variva, glavnih jela, salata;
- Supe od povrća;
- Salate;
- Kuhano lisnato povrće;
- Prirodne sokove;
- Dječije čajeve.
