Istraživanje objavljeno u utorak u časopisu "The Lancet Child & Adolescent Health", uključivalo je intervjue sa gotovo 10.000 djece u Engleskoj u dobi od 13 do 16 godina.
Istraživači su otkrili da društvene mreže mogu naštetiti mentalnom zdravlju mladih djevojaka povećavajući njihovu izloženost maltretiranju, kao i smanjenju sna i fizičkih vježbi, prenosi N1.
"Naši rezultati ukazuju na to da društvene mreže same po sebi ne nanose štetu, ali da česta upotreba može poremetiti aktivnosti koje imaju pozitivan uticaj na mentalno zdravlje kao što su spavanje i vježbanje, istovremeno povećavajući izloženost mladih štetnim sadržajima, posebno negativnom iskustvu sajber-maltretiranja", navodi se u izjavi koautor Rasela Vajnera sa UCL-ovog instituta za zdravlje mladih.
"Izgradnja strategija za povećanje otpornosti na cyber-nasilje i promovisanje boljeg ponašanja, više sna i fizičke aktivnosti, može biti ono što je potrebno za smanjenje fizičke i psihičke štete", smatra Bob Paton, predavač kliničke psihologije.
Razlika između dečaka i devojčica
Istraživanje je sprovedeno anketiranjem tinejdžera jednom godišnje od 2013. do 2015. Oni su izvještavali o učestalosti korišćenja društvenih mreža, uključujući Facebook, Instagram, WhatsApp i Twitter i zaključili da je više od tri puta dnevno zapravo "veoma često".
Istraživači su primijetili da nisu snimili koliko vremena su učesnici proveli na ovim web lokacijama, što je ograničenje studije. Tokom 2014. i 2015. godine, istraživači su se bavili psihološkim problemima tinejdžera.
Otkrili su da je kod oba pola veoma često korišćenje društvenih mreža povezano sa velikim psihološkim problemima. Efekat je bio posebno izražen kod djevojaka, što su češće bile na društvenim mrežama, to je i njihov psihološki problem bio veći.
Skoro 60 odsto uticaja na psihološke probleme kod djevojaka moglo bi se objasniti lošim kvalitetom sna i dužim vremenom boravka na društvenim mrežama. Kod mladića je ta brojka manja, svega 12 odsto.
Istraživanje iz Kanade pokazalo je da je korišćenje društvenih mreža u velikoj mjeri povezano sa pojačanim simptomima depresije kod adolescenata. Nisu nužno socijalne mreže uzročnici ovih problema, već je to vjerovatnije sadržaj kojem su izloženi mladi, kao i njihovo ometanje zdravih životnih navika.
To je važno razlikovati, kaže En Dezmet, profesorka sa Univerziteta u Gentu u Belgiji koja nije bila uključena u istraživanje.
"Ako se zdravim stilom života zlostavljanje putem interneta može ublažiti, pozitivni efekti upotrebe društvenih mreža, poput podsticanja društvenih interakcija, mogu se više podržati", rekla je ona u izjavi.
