U savremenom dobu, gdje su pametni telefoni, računari i televizori postali sastavni dio svakodnevice, sve je veći izazov provoditi kvalitetno vrijeme izvan ekrana. Digitalni detoks, odnosno svjesno ograničavanje korištenja digitalnih uređaja, postao je neophodan za mentalno, emocionalno i fizičko zdravlje.
Dugotrajno izlaganje ekranima ne samo da umara oči, već može dovesti i do problema poput anksioznosti, poremećaja spavanja i osjećaja izolacije. Sve češće se suočavamo s “digitalnim umorom”, stanjem u kojem se osjećamo iscrpljeno zbog prekomjerne upotrebe tehnologije. Istovremeno, neprekidna povezanost putem društvenih mreža i aplikacija stvara iluziju prisutnosti, dok nas, zapravo, udaljava od stvarnih odnosa i trenutaka.
Normalan život
– Sama upotreba tehnologije, ukoliko je ograničena i kontrolisana, može da bude od velike pomoći. Ne možemo zamisliti svakodnevni život bez tehnologije, socijalnih mreža i onoga što nam se plasira. Međutim, samo zračenje, sam učinak toga da umjesto činjenice da budemo aktivni, da se krećemo i radimo nešto što izaziva naš mozak, mi sjedimo i buljimo u ekran, učinit će da se osjećamo tromijima, manje raspoloženim i nervoznijima. Također, sam sadržaj može biti takav da će nas učiniti tužnima, ljutima i nezadovoljnim svojim životima. Krucijalno je da postoji granica, ona koja je postojala prije 10 ili 15 godina, kada internet nije bio dostupan svuda. Tada se tačno znalo da postoji jedno ograničeno vrijeme kada je čovjek online, prikuplja informacije, uči nešto novo, završava onaj posao koji mu treba te se vraća normalnom životu, pojašnjava za “Azru Premium” Nurka Redžepagić-Bulić, magistrica psihologije.
Prema novim istraživanjima, prosječna osoba dnevno provede 3-4 sata na mobitelu, 2-3 sata ispred televizora i 6-8 sati na računaru, a to ukupno iznosi 8-10 sati pred ekranima, što čini značajan dio dana, posebno kada uzmemo u obzir i vrijeme spavanja.
Danas ljudi koji urade digitalni detox osjećaju veliki pritisak i anksioznost kada telefon nije pored njih jer imaju osjećaj da će propustiti nešto veliko i bitno. To pokazuje koliko je pritisak velik i koliko su internet i sam telefon u svakoj pori našeg života.
– Digitalni detox bi se definitivno morao uraditi. Ja uvijek preporučujem da se krene time što će se pola sata, sat prije spavanja ugasiti svi tonovi i obavijesti. Također, izbjegavajte ostavljanje telefona u sobi gdje spavate. Dobro je staviti na mute notifikacije društvenih mreža, na taj način provjeravat ćemo ih samo onda kada imamo vremena, kaže Redžepagić-Bulić.
Postavite ograničenje
Kako provoditi manje vremena pred ekranima:
Postavite jasne granice
Odredite vrijeme kada ćete biti “offline”. Naprimjer, pokušajte isključiti uređaje sat prije spavanja i tokom obroka.
Uvedite “no-tech” zonu
Definišite prostorije ili dijelove stana u kojima neće biti ekrana, poput spavaće sobe ili trpezarije. Ove zone omogućavaju opuštanje i fokus na porodicu i vlastite misli.
Planirajte aktivnosti bez tehnologije
Bavite se hobijima koji ne zahtijevaju upotrebu tehnologije. Čitanje knjiga, crtanje, šetnje u prirodi ili vježbanje pomažu da se opustite i provedete kvalitetno vrijeme sa sobom ili voljenima.
Praktikujte mindfulness
Budite prisutni u trenutku. Kada mislite da je vrijeme da posegnete za telefonom, zapitajte se da li je to zaista potrebno ili je samo navika.
Kraće vrijeme na društvenim mrežama
Ako vam društvene mreže oduzimaju previše vremena, odredite konkretne vremenske okvire kada ćete ih koristiti, umjesto da stalno budete online.
Pratite vrijeme
Ironično, tehnologija može pomoći u smanjenju vremena pred ekranom. Koristite aplikacije koje prate koliko vremena provodite na mobitelu ili računaru. Ove aplikacije često dolaze s opcijama za postavljanje ograničenja, što može pomoći u smanjenju ekranskog vremena
