Iznenadne smrti su posebno izražene u ovom vremenu. Naime, nakon fascinantnog napretka prevoznih sredstava, povećan je i broj žrtvava, kako u automobilskom, tako u avionskom pa i brodskom saobraćaju.
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju uzrok smrti broj jedan u mnogim industrijalizovanim zemljama. Procjenjuje se da više od dvanaest miliona ljudi u svijetu umre svake godine od posljedica kardiovaskularne bolesti. Najznačajnije bolesti kardiovaskularnog sistema su povišen krvni pritisak i arterioskleroza. Obje istovremeno predstavljaju faktore rizika za infarkt i moždani udar. Te dvije – često smrtonosne pojave klasificiraju se i kao kardiovaskularne bolesti.
Infarkt sve više i češće “pogađa” mlade ljude. Više nije rijetkost da čovjek s 30 ili 35 godina života doživi infarkt.
Do infarkta miokarda dolazi zbog naglog smanjenja protoka krvi kroz koronarne arterije. Te arterije snabdijevaju srčani mišić krvlju i kada dođe do naglog smanjenja opskrbe, odnosno do prestanka protoka krvi, jedan dio srčanog mišića odumire i to nazivamo infarkt miokarda. Protok krvi kroz arteriju nestaje zbog začepljenja žile, sužene aterosklerozom.
Faktori koji najčešće dovode do ateroskleroze i potom infarkta miokarda su: pušenje, pretilost, povišen kolesterol, dijabetes i hipertenzija.
Uz to, smrt od infarkta, raznih vrsta raka, koji se brzo i rapidno prošire i munjevito izazovu brze smrtne posljedice, sve su više primjetne u ovom vremenu.
Iako je medicina izuzetno uznapredovala, ipak ljudi brže, usljed ovakvog munjevitog tempa života, umiru i iznenada nestaju. Zbog toga bi svaki svjestan i pametan čovjek trebao da povede računa o načinu svog života i da se tevbom i dobrim djelima priprema za smrt, koja može nastupiti iznenada.
Sve ovo ukazuje da su Poslanikova, s.a.v.s., predskazanja posebno znanje koje mu je podario Onaj koji sve zna!
Dr. Šefik Kurdić
