Skup uokviru projekta "Razvoj pčelarstva" je podržalo kantonalno Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona. Uvodničar Benijamir Haurdić dr.vet.med., iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je govorio o zakonskoj regulativi, praksi i pisanim i i nepisanim pravilima dobre higijenske i dobre pčelarske prakse.
Sistem mora biti uz pčelare
Profesorica dr. Behija Dukić sa Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu) je dala globalni "presjek" stanja pčelarstva u svijetu i BiH, uz naglasak da su Evropa, a pogotovo BiH područje gotovo idealno za pčelarstvo i proizvodnju meda i proizvoda od meda.
Okupljeni na skupu su mogli čuti mnoštvo aktuelnih tema i podataka kroz njeno izlaganje "Klimatske promjene i bolesti pčela“,
Potom je dr. Violeta Santrač, gošća INZ-a iz Veterinarskog Instituta RS “Dr. Vaso Butozan“ Banja Luka ukazala na potrebu opreza prilikom korištenja hemijskih sredstava, kroz svoju temu „Vitalnost u odnosu na učešće patogena u pčelinjoj zajednici i dijagnostička potreba“.
Ekspertica za bolesti pčela dr. Santrač je istakla da bh. pčelari treba da osjete da iza njih stoji sistem koji im omogućuje da se ravnopravno mogu baviti pčelarstvom, ali i da postoji konekcija između nauke i prakse, te da su ovakvi skupovi prilika za to.
- BiH ima sjajne pčelare, ali takvu sliku o bh. pčelarstvu kvari prodaja meda i pripravaka turistima u parkovima prirode, ispred raznih vjerskih objekata, a koji često nisu ispravni niti imaju kvalitet. Potrebno je uozbiljiti inspekcijske procedure, te raditi na popularizaciji i primjeni postojećeg znanja među proizvođačima. Postoji veliki prostor između savremenih naučnih praksi i pčelarskih praksi na terenu, istakla je.
Na kraju, zasigurno jedan od najvećih regionalnih stručnjaka iz ove oblasti prof.dr. Midhat Jašić sa Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli upoznao je pčelare sa temom „Apiterapijska svojstva pčelinjih proizvoda“.
- Ocjena kvaliteta meda kojeg jedemo jedno je od najtežih pitanja, ali med koji se nalazi u prometu u Bosni i Hercegovini uglavnom je dobar - kazao je pčelarima prof. Jašić i dodao "kako su pčelari svjesni da ima problema s medom koji se uvozi, jer ne proizvodimo dovoljno meda kolike su naše potrebe".
Med kao lijek
- Dodatni problemi su patvorenje meda, te upotreba pesticida, istakao je, naglasivši da građani i javnost, ali i medicinski krugovi trebaju konačno shvatiti da se pčelinji proizvodi mogu koristiti u liječenju, te da je već hiljadu godina poznata disciplina Apiterapija.
- U posljednje vrijeme zahvaljujući tehnologiji, pogotovo analizama pčeljinjih proizvoda, došlo se do zaključka kako je najbolje iskoristiti pčelinje proizvode u medicini i farmaciji. Iako oficijelno još nije lijek, med se uveliko koristi u tradicionalnoj odnosno narodnoj medicini. Propolis je dobar za dezinfekciju ušne šupljine, polen jača imunitet, matična mliječ također jača imunitet, a pčelinji otrov se koristi za različite reumatske bolesti, istakao je Jašić.
Munib Husejnagić, predsjednik Saveza udruženja pčelara Zeničko-dobojskog kantona istakao je da je sam odziv pčelara dokaz koliko zanimljivi predavači imaju šta reći, a pčelari čuti i naučiti od njih.
- Pčelarstvo je veoma obimna, vrijedna i važna grana u proizvodnji, a proizvođači, mali ili veliki, ne smiju biti prepušteni sami sebi. Zato je kontinuiran napor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane na edukaciji, na organizovanju manjih i većih skupova, za svaku pohvalu. Danas smo mogli čuti najpozvanije stručnjake iz pčelarstva na jednom mjestu, tako da vjerujem da su pčelari kroz veoma zanimljive i interaktivne razgovore sa predavačima i stručnjacima unaprijedili svoje znanje, ali i da će ih uskoro prenijeti u samu proizvodnju, kazao je.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
