Mnoge božićne običaje preuzeli smo iz američke i zapadnoeuropske kulture, poput božićnih pjesama, lika Djeda Mraza ili načina ukrašavanja božićnog drvca. No ova izazovna godina podsjetila nas je da se vratimo pravim vrijednostima obiteljskog zajedništva i topline. U skladu s time prisjetimo se nekih tradicionalnih običaja naših predaka. Evo kako su Božić slavili naši stari.
Na Badnjak su se pekli tradicionalni božićni kolači i kruh
U svakoj obitelji postoje jela bez kojih ne možemo zamisliti proslavu Božića. Na Badnjak su se najčešće pekle orehnjače i makovnjače, a u nekim obiteljima pekao se i poseban božićni kruh - božićnjak. Ovaj kruh bio bi obrubljen pletenicom od tijesta, a djeca su pomagala od tijesta izraditi i različite figurice životinja koje bi se potom stavljale na vrh tijesta prije pečenja. Za Badnjak se uvijek postilo, a stari Zagrepčani najčešće su jeli juhu od graha, salatu od krumpira ili graha i orahe. Nakon polnoćke, po povratku kući, jela se hladetina, kuhane kobasice i kolači.
Purica sve loše baca iza nas, a odojak najavljuje bolju i bogatiju godinu pred nama
Vjerovalo se da blagdanski stol treba biti bogat jer se tumačilo da će tako biti i cijele godine koja dolazi. Na Božić se, kao i danas u mnogim kućanstvima, jela purica s mlincima. Zašto baš purica? Naši stari vjerovali su da na Božić treba jesti perad jer ona svu zemlju baca natrag, iza sebe. U tome su vidjeli simboliku i nadali se kako će sve loše u toj godini ostati iza njih.
S druge strane, na Novu godinu najčešće se jeo odojak. Prema simboličkom tumačenju, svinja njuškom ruje prema naprijed i gura sve ispred sebe pa se tako vjerovalo da će godina koja dolazi biti bolja, rodnija i bogatija od prošle.
Dašak tradicionalnog zagrebačkog doma i blagdanskog stola ove godine možete vidjeti na Gornjem gradu, gdje se prikazuje Božić obitelji Zima. Radi se o prikazu starozagrebačkog doma uređenog u božićnom duhu. Blagovaonica bake Ruže pravi je životni prikaz kako je to nekad izgledalo. Kako je navedeno u simpatičnom objašnjenju uz izloške: "Baka Ruža je mjesec dana pekla božićne kolače, glancala srebrni beštek i plela čarape za Vladeka i Anicu. Nema kaj tko jamrati, sve je tu - salenjaci, linceri, orahnjača, makovnjača, kuglof, purica z mlincima…"
Ukrašavanje božićnog drvca
Na Badnjak se ustajalo rano. Žene su pripremale hranu, kolače i pospremale kuću, a muškarci su radili po dvorištu, pripremali drva za ogrjev i hranili stoku. Zadatak kićenja božićnog drvca imala su djeca. No nisu drvce ukrašavali kuglicama i lampicama kao što je slučaj danas. Božićno drvce ukrašavalo se voćem te zlatno ili srebrno obojenim orasima, lješnjacima ili češerima. Također su stavljali slatkiše, koje bi djeca potom mogla pojesti, a umjesto današnjih lampica koristile su se svijeće.
Ukrašavanje kuće zelenilom je običaj koji vjerojatno vučemo još iz pretkršćanskih vremena. Prema nekim izvorima, prvo božićno drvce ukrasili su u francuskoj pokrajini Alsace u 17. stoljeću. Jabuke su se navodno vješale na drvce kao simbol stabla spoznaje dobra i zla u rajskom vrtu, a svijeće su predstavljale Kristovu svjetlost. U Hrvatsku i Zagreb ovaj običaj kićenja drvca stigao je preko Austrije, krajem 19. stoljeća.
Pogledajte virtualnu izložbu Zagrebačke jaslice
Ispod bora stavljale su se drvene jaslice koje su prikazivale Isusovo rođenje. Prvi koji je postavio jaslice navodno je bio sv. Franjo Asiški, u okolici talijanskog gradića Greccia, početkom 13. stoljeća. To su bile žive jaslice, sa životinjama i ukrašene slamom.
Običaj postavljanja jaslica brzo se proširio, a rezbari su od drveta izrađivali figurice svete obitelji, životinja, pastira i triju kraljeva. Djeca su na polnoćki i božićnim misama, ranojutarnjoj pastirici i nešto kasnijoj poldanici, osobito uživala u prizorima jaslica koje su bile postavljene u zagrebačkim crkvama.
Prve hrvatske božićne jaslice nedavno su proslavile i svoj stoti rođendan. Izradio ih je kipar Vojta Braniš, a ukrašavale su zagrebačku crkvu sv. Blaža. Ističu se po tome jer su od voska uz figurice svete obitelji prikazani i tadašnji zagrebački slojevi društva - seljaci u narodnim nošnjama, seoski tamburaši, djeca, siromasi i ostali. Svi oni dolazili su se pokloniti malom Isusu.
Ove i mnoge druge jaslice možete vidjeti u skupu ovogodišnjeg Adventa, na virtualnoj izložbi Zagrebačke jaslice. Virtualna izložba prikazuje 27 božićnih jaslica iz zagrebačkih crkava, nastalih unazad 15 godina kroz arhivu dr. sc. Tvrtka Beusa.
Naši preci podsjećaju nas na najvažnije blagdanske vrijednosti
Na Badnjak poslijepodne i početkom večeri zagrebačka gradska vreva bi se stišala, a ulice, gostionice i kavane bi se polako praznile. Tramvajski promet na Badnjak prestajao je s radom u 21 sat, kako bi i tramvajski radnici mogli dočekati Božić u krugu svoje obitelji. Ovoga Božića i mi ćemo se naći u nešto mirnijoj blagdanskoj atmosferi. Kako nas podsjećaju ove priče naših starih, najvažnije je blagdan dočekati okruženi najmilijima.
U TZGZ-u su se potrudili da božićna čarolija i ovoga adventa obasja Zagreb pa možete obići božićne instalacije i fotografirati se na brojnim okićenim lokacijama u gradu i posjetiti kulturne programe i glazbene priredbe. Čaroliju Adventa u Zagrebu možete uloviti sve do 1. siječnja, a iz TZGZ-a podsjećaju kako je važno da prilikom posjeta zagrebačkom Adventu svi ostanemo odgovorni i pridržavamo se propisanih epidemioloških mjera i uputa Stožera.
Uživajte u čaroliji Božića i čuvajte zdravlje sebe i svojih bližnjih.
