Prema podacima WHO-a, astma je na visokom mjestu po uzroku gubitka godina zdravog života, odnosno po broju godina života provedenih s invalidnošću i ozbiljno utječle na kvalitetu života
Stručnjaci ističu kako je upravo iz tih razloga važno s liječnikom napraviti detaljnu anamnezu s ciljem definiranja učinkovite terapije.
- Prema podacima WHO-a, astma je na visokom mjestu po uzroku gubitka godina zdravog života, odnosno po broju godina života provedenih s invalidnošću. Najviše pate naši pacijenti, kojima astma mijenja privatni i profesionalni život. Odustaju od druženja, aktivnosti, karijere, čujemo kako neki zbog nelagode odustaju i od korištenja terapije, što je potpuno pogrešno - objašnjava pulmologinja dr. Sanja Popović Grle, iz KBC-a Zagreb, te dodaje kako je, unatoč nizu nepoznanica, potrebno razbiti neke dugogodišnje mitove o astmi.
- Visoku kontrolu bolesti možemo postići edukacijom pacijenata i ostalih dionika zdravstvenog sustava te korištenjem kvalitetnih terapija. Najčešće su to inhalacijski kortikosteroid i dugo djelujući beta-2 agonist, a ne ono što se najčešće povezuje uz astmu - . bronhodilatatori.
Na panel raspravi čulo se kako se uzbunom smatra i korištenje bronhodilatatora četiri puta dnevno, ili 3-4 dana zaredom, ali i noćna buđenja. S druge strane, stručnjaci su složni kako se definicijom dobre kontrole astme smatra ne-egzarcebacija, ne-hospitalizacija, nekorištenje SABA inhalatora, uredna plućna funkcija, dobra tolerancija napora, minimalni dnevni ili bez dnevnih i noćnih simptoma.
U sklopu Klinike za plućne bolesti Jordanovac bolesnicima je dostupna plućna rehabilitacija.
Pneumofiziologinja dr. Tajana Jalušić Glunčić, ističe kako je korist ovog programa nemjerljiva - cilj je naučiti astmatičare prepoznati pogoršanje bolesti, kako bi na vrijeme mogli reagirati i javiti se liječniku.
- Pacijenti savladavaju tehnike disanja – kontrolu disanja i panike, te pojačavaju fizičku aktivnost. No provodi se i edukacija pravilnog uzimanja lijeka, s naglaskom na kontinuirano uzimanje terapije. Uz partnerski odnos s pacijentom, rehabilitacija već nakon tri tjedna pokazuje rezultate, i bolesnik ima priliku živjeti kao da je bez astme - pojašnjava dr. Jalušić Glunčić.
Klinička psihologinja Latinka Basara zaključila je kako svaki bolesnik ima pravo na svoju emotivnu reakciju i proces prilagodbe na kroničnu bolest.
Takva vrsta terapije, takozvana pumpica ili SABA inhalator, proširuje dišne puteve, čime pacijent postiže trenutno olakšanje, no ako ga se prečesto uzima, bronhodilatator prestaje djelovati, a jača i rizik od nagle smrti bolesnika - dodaje dr. Popović Grle.
