Devetog dana zul-hidždžeta, kao što je spomenuto, hadžija će klanjati sabah-namaz na Mini, a nakon izlaska sunca usmjerava se prema Arefatu. Prvo će doći do Nemire, mjesta u blizini Arefata, gdje se nalazi veliki mesdžid, i tu će ostati dok sunce ne pređe polovinu neba, ako je u mogućnosti, a nakon ulaska u podnevsko vrijeme ulazi na Arefat.
Stajanje na Arefatu podrazumijeva boravak na mjestu Arefat 9. dana zul-hidždžeta, bez obzira da li hadžija stajao, sjedio ili bio naslonjen na nešto.
Stajanje (boravak) na Arefatu je rukn bez kojeg hadždž ne vrijedi, kako kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ”Hadždž je Arefat.“
Tu će hadžija spojiti podne i ikindija-namaz u podnevskom vremenu, sa jednim ezanom i dva ikameta.
Penjanje na brdo Džebelu Rahme (brdo milosti) nema osnove u sunnetu tako da čovjek ne treba trošiti vrijeme penjući se po njemu, jer je vrijeme ovog dana veoma bitno i treba se potruditi da se što bolje iskoristi.
Hadžija neće postiti ovaj dan, mada ako bi postio, dobio bi nagradu od Allaha Uzvišenog, a ako ne bi postio, dobio bi nagradu slijeđenja sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a to je bolje.
Na Arefatu treba što više vremena provesti učeći skrušeno dove Allahu Uzvišenom, zatim učiti Kur’an, zikr, donositi salavate i sl.
Nakon zalaska sunca 9. dana zul-hidždžeta, hadžija će krenuti sa Arefata prema Muzdelifi učeći telbiju.
Foto:N-UM
