Hiljade hadžija s prvim zracima sunca penju se stjenovitim predjelom uz brdo Sevr kako bi obišli istoimenu pećinu na oko 759 metara visine, jedno od najznačajnih mjesta u povijesti islama, mjesto jedne od mnogobrojnih mudžiza, čuda zabilježenih za života poslanika Muhammeda a.s.
Hadžije uz obilazak svete džamije Kabe, kible muslimana – mjesta prema kojem se okreću prilikom obavljanja namaza, posjećuju i druge znamenitosti koje su obilježile životni i poslanički put Muhammeda a.s.
Uz temperature zraka iznad 35 stepeni već u ranim jutarnjim satima, mnogi od budućih hadžija ne uspiju u namjeri uspona do same pećine Sevr, a oni koji ipak dođu ove lokacije osjete djelić atmosfere iz vremena hidžre, preseljenja prvih muslimana iz Mekke u Medinu.
Pećina Sevr u ovom putovanju, od vitalnog značaja za muslimane koji su u Mekki bili progonjeni i mučeni, mjesto je na kojem se od potjere tadašnjih mekkanskih mušrika skrio posljednji Božiji poslanik, Muhammed a.s. sa svojim pratiocem i prijateljem, hazreti Ebu Bekrom.
Brojni konjanici koji su krenuli u potjeru za Muhammedom a.s. i Ebu Bekrom, čija je hidžra – preseljenje u Medinu uslijedila nakon odlaska ostalih muslimana iz Mekke, na ulazu u pećinu Sevr zatekli su paukovu mrežu i gnijezdo ptice, na osnovu čega su zaključili da tim putem niko nije prošao ili u pećinu ušao, budući da je paukova mreža bila netaknuta. Tako su poslanik Muhammed a.s. i Ebu Bekr r.a. ostali neprimijećeni i kasnije nastavili put ka Medini.
Smještena u stjenovitom predjelu na 759 metara nadmorske visine, pećina Sevr nalazi se oko tri kilometra jugoistočno do Kabe.
