Studija, koja je provedena na miševima, identificirala je periakveduktalno sivo (PAG) područje u moždanom deblu kao ključno za ovaj proces.
Tim neuronaučnika s UCLA, predvođen Avishekom Adhikarijem, otkrio je da aktivacija određenih skupina stanica u PAG-u može izazvati snažnu želju za hranom, čak i nakon što su miševi već jeli. To sugerira da PAG, koji je vrlo star dio mozga u evolucijskoj historiji, može biti odgovoran za našu žudnju za hranom, umjesto želučanih signala koji signaliziraju glad.
Interesantno je da su miševi, kada su bili pod utjecajem stimulacije ovih neurona u PAG-u, pokazali povećanu sklonost prema masnoj i visokokaloričnoj hrani, čak i kad nisu bili gladni. Ovi rezultati ukazuju na to da taj moždani krug može potaknuti traženje visokokalorične hrane čak i u odsutnosti gladi.
Osim toga, miševi su pokazali izrazitu motivaciju za dobivanje hrane, čak su bili spremni podnijeti manje strujne udare kako bi dobili hranu kada su bili pod utjecajem aktiviranih neurona u PAG-u. Smanjenje aktivnosti ovih neurona rezultiralo je smanjenim interesom za hranom.
Iako je istraživanje provedeno na miševima, sličnosti u strukturi mozga između miševa i ljudi sugeriraju potencijalne implikacije za razumijevanje ljudskog prehrambenog ponašanja i poremećaja.
Ova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, naglašava važnost dubljeg razumijevanja neuralnih mehanizama koji upravljaju našom željom za hranom te pruža nove uvide koji bi mogli biti korisni za razvoj budućih tretmana za poremećaje prehrane.
