Danas se psorijaza smatra sistemskom bolešću koja obuhvaća promjene na koži, moguću zahvaćenost zglobova te karakteristične pridružene bolesti.
Dijagnoza psorijaze se najčešće postavlja klinički, a može se potvrditi biopsijom kožne lezije. Procjena težine bolesti radi se na temelju etabliranih sistema za procjenu težine bolesti.
Istraživanja pokazuju da je u većini slučajeva psorijaza nasljedna, s obzirom na učestalost psorijaze među porodicom oboljelih osoba. Smatra se da određeni naslijeđeni geni mogu biti povezani s psorijazom, ali još nije jasan točan način na koji se to događa.
Infekcije su često uključene u razvoj simptoma psorijaze. Bakterije, posebice streptokoki, najčešće su implicirani patogeni i povezane su s gutatnom psorijazom. Poznato je da virus humane imunodeficijencije (HIV), iako nije izravni uzrok psorijaze, povećava vjerojatnost razvoja težeg oblika psorijaze, ako osoba već ima psorijazu.
Psorijaza obično počinje kao jedan ili više malih psorijatičnih plakova koji postaju prekomjerno ljuskavi. Oko područja se mogu razviti male izbočine. Premda prvi plakovi mogu nestati sami od sebe, ubrzo dolaze drugi. Neki plakovi ostaju veličine nokta na palcu, ali drugi mogu rasti prekrivajući veliki dio tijela, katkada oblikovani prstenasto ili u obliku spirale.
Psorijaza tipično zahvaća kožu glave, laktove, koljena, leđa i stražnjice. Ljuštenje se može zamijeniti s jakim perutanjem, ali krpičasta priroda psorijaze s izmješanim normalnim područjima i područjima ljuštenja pomaže u razlučivanju psorijaze od perutanja. Psorijaza može nastati i oko ili ispod noktiju što dovodi do zadebljanja i izobličenja. Mogu biti zahvaćene obrve, pazusi, pupak i prepona
Obično psorijaza uzrokuje samo ljuštenje. Čak je i svrbež rijedak. Kada mjesto ljuštenja zacijeli, koža se čini gotovo normalnog izgleda, a rast dlake je nepromijenjen. Većina ljudi s ograničenom psorijazom ima malo problema osim ljuštenja, premda koža može izgledati ružno.
Neki ljudi, međutim, imaju opsežnu (jako proširenu) psorijazu ili teške učinke psorijaze. Psorijatički artritis uzrokuje simptome vrlo slične simptomima kod reumatoidnog artritisa. Vrlo rijetko psorijaza prekriva čitavo tijelo i uzrokuje eksfolijativi psorijatički dermatitis kod kojega je upaljena čitava koža. Taj oblik psorijaze je teška bolest, poput opeklina, onemogućava funkciju kože, tj. da je koža zaštita od ozljede i infekcije. Kod drugog rijetkog oblika psorijaze, pustularnoj psorijazi, na dlanovima šaka i tabanima stopala nastaju velike i male bubuljice ispunjene gnojem (pustule). Katkada su te pustule razbacane po tijelu.
Psorijaza se može razbuktati (pogoršati) iz nejasnih razloga ili razbuktavanje može biti posljedica jakih opeklina od sunca, nadražaja kože, lijekova protiv malarije, litija, lijekova betablokatora (npr. propranolol i metoprolol) ili gotovo svake medicinske masti ili kreme. Streptokokne infekcije (naročito u djece), poljevi i ogrebotine mogu također poticati stvaranje novih plakova.
Svjetski dan psorijaze
Svake godine se 29. oktobar obilježava kao Svjetski dan psorijaze, čime se želi povećati svijest o psorijazi i psorijatičnom artritisu. S obzirom na brojku od 125 miliona ljudi u svijetu koji žive sa psorijazom, svakako treba dići glas o ovoj bolesti, kako bi oboljeli imali bolju i kvalitetniju medicinsku skrb, ali i kako bi se razjasnili mitovi o psorijazi zastupljeni u društvu.
Psorijaza je kronična kožna bolest, koja suprotno brojnim predrasudama, nije zarazna i nikako se ne može prenijeti s osobe na osobu. Znakovi psorijaze najčešće se javljaju u obliku crvenila i ljuskanja kože i to na koljenima, laktovima, šakama i vlasištu, iako se ljuskice mogu pojaviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela.
Kako se radi o hroničnoj bolesti, potpuno izliječenje nije moguće, no cilj liječenja brojnim tretmanima jest držati bolest pod kontrolom i usporiti rast stanica, čime se ujedno i smanjuje stvaranje ljuskica na koži. Bolest se javlja u fazama, nakon naglog pogoršanja dolazi po postupnog smirivanje i nastupa faza bez izraženijih simptoma. Trenutno stanje bolesti ovisi o brojnim okidačima iz okruženja, kao što su stres, lijekovi, konzumacija alkohola i cigareta, infekcije u tijelu, ali i prehrana i hladan zrak i vjetar koji zimi često dovode do oštećenja kože.
Dijagnoza i liječenje psorijaze
Psirijazu se u početku može krivo dijagnosticirati zbog toga što mnogi drugi poremećaji mogu uzrokovati slične plakove i ljuštenje. Kako se psorijaza razvija, znakoviti način ljuštenja je liječniku obično lako prepoznati pa dijagnostičke pretrage obično nisu potrebne. Međutim, da bi potvrdio dijagnozu liječnik može napraviti biopsiju kože (uzeti uzorak kože mikroskopski ispitati).
Kada osoba ima samo nekoliko malih plakova psorijazu se lako liječi. Uporaba masti i krema koje podmazuju kožu (emolijensi) jednom ili dva puta dnevno može kožu održati vlažnom. Masti koje sadrže kortikosteroide su učinkovite i njihova se učinkovitost može pojačati tako da se mjesta namazana mastima zamota u celofan. U mnogih bolesnika učinkovita je i krema s vitaminom D.
Masti i kreme koje sadrže salicilnu kiselinu ili ugljeni katran također se rabe za liječenje psorijaze. Većina tih lijekova primjenjuje se dva puta dnevno na zahvaćeno područje. Jače lijekove poput antralina rabi se ponekad, ali oni mogu nadražiti kožu i uprljati plahte i odjeću. Kada je zahvaćena koža na glavi, često se rabe šamponi koji sadrže te aktivne sastojke.
I ultraljubičasto svjetlo može pomoći u liječenju psorijaze. Zapravo, tijekom ljetnih mjeseci izloženi dijelovi zahvaćene kože mogu se očistiti spontano. Sunčanje često pomaže odstranjenju plakova na velikim dijelovima tijela; izloženost ultraljubičastom svjetlu pod kontroliranim uvjetima je druga terapija po učestalosti. Pri proširenoj psorijazi takvoj terapiji svjetlom mogu se dodati psoraleni, lijekovi koji kožu čine posebno osjetljivom na učinke ultraljubičastog svjetla. Kombinacija psoralena i ultraljubičastoga svjetla (PUVA) obično je učinkovita i može očistiti kožu za nekoliko mjeseci. Međutim, liječenje PUVAom može povećati rizik od nastanka raka kože zbog ultraljubičastog zračenja; zbog toga liječenje treba pomno nadgledati.
Za teške oblike psorijaze i proširenu psorijazu liječnik može dati metotreksat. Taj lijek, upotrebljavan za liječenje nekih oblika raka, ometa rast i umnožavanje stanica kože. Liječnici daju metotreksat ljudima koji ne reagiraju na druge oblike terapije. Može biti učinkovit u krajnjim slučajevima, ali može izazvati nuspojave u koštanoj srži, bubrezima i jetri. Drugi učinkoviti lijek, ciklosporin, također izaziva teške nuspojave.
Dva najučinkovitija lijeka za liječenje pustulozne psorijaze su etretinat i izotretinoin, koji se rabe i za liječenje teških akni.
Foto: Facebook
