Prema obimnim analizama i podacima UN, smanjuje se razlika između dužine života žena i muškaraca, a životni vijek se produžava.
Iako žene na globalnm nivou žive duže od muškaraca, u prosjeku četiri ili pet godina, razlozi za tu razliku ostaju nejasni, a proizlaze iz mješavine bioloških i društvenih faktora.
Naučnici sa Univerziteta Alkala, univerziteta u Barseloni i Oxforda predviđaju kontinuirano smanjenje rodne razlike među polovima do 2030. godine, što će uticati i na nacije sa višim i one na nižim prihodima.
Projekcije pokazuju pad stope smrtnosti među starijim osobama u Australiji, Evropi i Sjevernoj Americi do 2030. godine, pri čemu degenerativne bolesti ostaju vodeći uzrok smrti.
Očekuje se da će Japan, Australija i određene zapadnoevropske zemlje prednjačiti u pokazateljima dugovječnosti, dok bi SAD mogao pasti na niži rang zbog rasta smrtnih slučajeva povezanih sa drogom.
Iako predviđanja obuhvataju cijelu deceniju, uticaj nedavnih događaja, poput pandemije covida 19, može privremeno da poremeti ukupne trendove očekivanog životnog vijeka.
Uprkos tome, nova studija je u skladu sa epidemiološkim trendovima koji ukazuju na globalno povećanje očekivanog životnog vijeka i smanjenje rodne razlike.
Naučnici predviđaju nastavak trendova dugovječnosti u većini nacija do 2030. godine. Očekuje se da će afričke i bliskoistočne nacije, koje prevladavaju razne bolesti, glad i sukobe, poboljšati životni vijek muškaraca.
Nasuprot tome, Eritreja, Etiopija, Madagaskar, Ruanda, Sudan, Tanzanija i Zambija mogu zabilježiti poboljšanje dugovječnosti žena zbog poboljšanja socioekonomskih i političkih uslova – prenosi “Science alert”.
