Plodovi rajčice su ponos svakog vrta, ali uzgoj ovog povrća ima i svoje izazove. Vrlo često možemo primijetiti na biljkama da je došlo do pojave žutih listova. Mnogobrojni su razlozi koji dovode do toga. Neki od njih su stres zbog presađivanja, nedostatak ili višak hraniva, temperaturni šokovi, višak ili manjak vlage, napad štetnih organizama ili pojava biljnih bolesti, kao i prirodni proces odumiranja listova.
Ublažite stres nastao presađivanjem
Presađivanje uvijek izaziva neku vrstu stresa. Mlade biljke trebaju se prilagoditi novoj sredini. Tom prilikom dolazi do oštećenja korijena što rezultira slabijom ishranom usjeva. Biljka se prilagođava novonastaloj situaciji i pokušava zaštititi najmlađe dijelove, koji su ujedno i točke rasta. Zbog toga dolazi do žućenja starijih listova. Ukoliko su najstariji odnosno donji već požutjeli, treba ih pažljivo ukloniti. To će omogućiti biljci da hraniva i vodu usmjeri na mlađe dijelove. Također, poboljšat će se ventilacija što će smanjiti pojavu bolesti i napad štetnika.
Međuredni i redni razmak također može djelovati na pojavu žućenja. Suviše gusta sadnja spriječit će prozračivanje i osvjetljenost donjih dijelova biljaka. Kako bi izbjegli ovo, zbog slabe osvjetljenosti nikada ih ne treba saditi pregusto.
Nedostatak ili višak vlage može dovesti do toga da mu listovi požute. Ukoliko biljka pati od nedostatka vode, pokušat će se zaštititi uvrtanjem listova. Kada takvo stanje potraje rezultirat će žutilom. Prekomjerno zalijevanje i višak vlage mogu dovesti do promjena u sustavu ishrane i propadanja korijena. Sve to na kraju rezultira propadanjem listova.
Dobra ishrana kao najbolja preventiva
Nepravilna ishrana usjeva jedan je od glavnih faktora koji utječu na ovu pojavu. Manjak ili višak hranjivih elemenata dovodi do pojave različitih simptoma. Najčešće je žućenje izazvano nedostatkom dušika. Manjak ovog elementa prvo će se manifestirati na donjim listovima. Osim ove pojave dušik djeluje i na pojavu malih plodova koji ubrzano dozrijevaju. Problem njegovog nedostatka možemo riješiti dodavanjam gnojiva koja sadrže dušik. To su uglavnom prirodna gnojiva od koprive, od divizme, kokošje gnojivo. S dodavanjem dušičnih hraniva ne treba pretjerivati jer ukoliko se javi višak ovog elementa, on također ima štetni utjecaj na uzgajane biljke.
Nedostatak fosfora manifestira se ljubičastom bojom listova. Ovo je veoma česta pojava kada je mladim usjevima hladno i zbog toga nisu u mogućnosti usvajati ga. Međutim, postoje sorte rajčice koje prirodno imaju jače izraženu ljubičastu nijansu listova i na to treba obratiti pažnju. Ukoliko se njegov nedostatak manifestira kroz duži vremenski period može dovesti do propadanja listova, a biljke zaostaju u porastu.
Simptomi žućenja mogu zahvatiti pojedinačne listove, određene etaže ili cijelu biljku. Svaki element koji nedostaje u ishrani, može izazvati karakteristične simptome. Nedostatak magnezija, cinka, kalija i drugih minerala djeluje na promjenu boje zelenih dijelova biljke.
Da bismo ovo spriječili potrebno je redovno prihranjivati. Prva prihrana se obavlja 10 do 15 dana poslije presađivanja, kada se biljka primila na stalno mjesto. U istim intervalima prihranjivanje se nastavlja tijekom sezone, a gnojiva se prilagođavaju fazama rasta rajčice.
Miks hraniva za dobar rast i urod
Da napravite sami kokošje hranivo, potrebno je uzeti 200 do 250 grama kokošjeg gnojiva i razblažiti ga s 10l vode. Dobivena smjesa dobro se promiješa i ostavi da odstoji 24 sata. Ovim hranivom obavljati zalijevanje u količini 2 do 3l/biljci.
Miks gnojiva priprema se od kokošjeg, pepela, kvasca i vode. Potrebno je: 10l vode, vrećica suhog kvasca (10g), 5 žlica šećera, 0,5l pepela od drveta i 0,5l kokošjeg gnojiva.
Svi sastojci se dobro izmiješaju i ostave da odstoje jedan dan. Miks se primjenjuje razblažen s vodom u odnosu 1:10. Za mlade biljke on je nešto blaži, u omjeru 0,5:10 dok za biljke u cvatu i rodu može biti i do 1,5:10.
