Mnogi ljudi s vremena na vrijeme izgore na suncu, osobito ljeti – ali osim šešira i odjeće, zapravo postoji dobar lijek protiv oštećenja kože od sunca: krema za sunčanje. Ipak, neki su skeptični prema kremi ili spreju, a internetom kruže i brojne tvrdnje vezane uz zaštitu. Koje su od njih tačne, koje su obmanjujuće ili neutemeljene, provjerio je Deutsche Welle.
Tvrdnja: “Kreme za sunčanje sadrže kancerogene tvari”, kaže naprimjere jedna korisnica TikToka. Ova tvrdnja je posebno čudna ako se uzme u obzir da bi nas kreme za sunčanje zapravo trebale štititi od raka kože. Sve hemijske kreme za sunčanje su kancerogene i stoga bi ljudi trebali koristiti samo takozvane mineralne kreme za sunčanje koje su puno zdravije. Ubrzo nakon toga, žena objavljuje poklon bon za mineralnu kremu za sunčanje: dakle, reklamira je.
DW provjera činjenica: nedokazano
Ova izjava se ne može dokazati. “Kreme za sunčanje u pravilu ne sadrže kancerogene tvari”, objašnjava dermatologinja Uta Schlossberger u intervjuu za DW. Dermatologinja Hope Mitchell također je potvrdila za DW: “Nema dokaza da krema za sunčanje uzrokuje rak.” Ali zašto toliko korisnika društvenih mreža to uopće tvrdi?
Razlike između filtera
Glavna razlika između mineralnih i hemijskih filtera je u tome kako se nose sa sunčevim zrakama. Mineralne kreme za sunčanje stvaraju barijeru na koži koja reflektira UV svjetlost. Ne prodiru kroz kožu i stoga su često prepoznatljive po bijelom tragu kojeg ostavljaju na koži. Trenutno nema naučnih dokaza da mineralne kreme za sunčanje sadrže kancerogene tvari.
Međutim, mnogi ljudi preferiraju hemijske kreme za sunčanje jer su gotovo nevidljive na koži. Ove kreme potrebno je ponovno nanositi svakih nekoliko sati jer se brže troše. Sadrže hemijske tvari koje mijenjaju njihovu hemijsku strukturu i koje koža upija kako bi zaštitila oštećenja od sunca. Opet, nema naučnih dokaza da hemijske kreme za sunčanje sadrže kancerogene tvari.
Neke kreme međutim za sunčanje sadrže sintetski UV filter oktokrilen. Studija iz 2021. pokazala je da se oktokrilen s vremenom može razgraditi u benzofenon. Benzofenon, kako su pokazale studije, može naštetiti životinjama, objašnjava dermatolog Schlossberger. To potvrđuje i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO): filter se smatra kancerogenim kod životinja i “moguće kancerogenim” kod ljudi. Međutim, nije naučno dokazano da ima kancerogeni efekat kod ljudi.
No, za svaki slučaj, dermatolozi preporučuju da se ne koristi stara hemijska krema za sunčanje od prošle godine ako sadrži oktokrilen, nego da svake godine kupite novu.
Također postoji zabrinutost da bi neke od hemikalija u nekim kremama za sunčanje, posebno tvari koje djeluju na hormone, mogle uzrokovati rak kod ljudi.
Ovisno od toga jesu li kreme za sunčanje kancerogene ili ne, drugi potencijalno štetni sastojci također su dospjeli u središte pažnje nauke posljednjih godina. Naprimjer, Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) zatražila je više podataka o nekoliko sastojaka koji ulaze u krvotok kada se koristi krema za sunčanje.
Dovodi li nanošenje kreme za sunčanje do nedostatka vitamina D?
Tvrdnja: Krema za sunčanje dovodi do manjka vitamina D, tvrdi toliko korisnika društvenih mreža da mnogi dermatolozi ovaj mit objašnjavaju i preko videa.
DW provjera činjenica: Pogrešno.
Konsenzus stručnjaka glasi: kreme za sunčanje ne uzrokuju nedostatak vitamina D. Naprimjer, u jednom naučnom članku se navodi da kreme za sunčanje s visokim faktorom zaštite od sunca filtriraju većinu sunčevog UVB zračenja. Pritom su UVB valne dužine one koje pokreću proizvodnju vitamina D u koži.
“Međutim, kliničke studije nikada nisu pokazale da svakodnevna upotreba kreme za sunčanje dovodi do nedostatka vitamina D. Zapravo, prevladavajuća istraživanja pokazuju da ljudi koji svakodnevno koriste kremu za sunčanje još uvijek mogu održati nivo vitamina D”, navodi se u članku.
Vitamin D se također apsorbira kada je krema za sunčanje na koži
I studija King's Collegea u Londonu također je došla do zaključka da čak i ako je krema za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom pravilno nanesena, kod ispitanika nije bilo manjka vitamina D. Profesor Antony Young, glavni autor studije, navodi: “Naša studija, provedena sedam dana tokom perfektnog sunčanog vremena na Tenerifima, pokazala je da kreme za sunčanje, čak i kada se koriste optimalno za sprječavanje opekotina, omogućuju izvrsnu sintezu vitamina D.”
Prema Schlossbergeru, nedostatak vitamina D zbog korištenja kreme za sunčanje nije moguć jer ona ne blokira 100% UVB zraka. Preostali postotak koji bi prošao bio bi, kako on kaže, dovoljan za održavanje nivoa vitamina D.
Trebaju li osobe crne boje kože kremu za sunčanje?
Tvrdnja: “Osobama crne boje kože ne treba krema za sunčanje”, tvrdi jedna influencerica s više od dva miliona pratitelja na TikToku. Video u kojem svoju bebu “uči” da osobama crne boje kože ne treba krema za sunčanje ima više od 600.000 pregleda.
DW provjera činjenica: Pogrešno.
Ova se tvrdnja stalno ponavlja na društvenim mrežama – ali nije istinita. Istina je doduše da ljudi s tamnijom kožom mogu malo duže ostati na suncu bez zaštite od sunca, a da pritom ne oštete kožu, objašnjava Uta Schlossberger u razgovoru za DW. No, niko, kako kaže, nema potpunu zaštitu od sunca i svako može izgorjeti.
Svaki tip kože treba zaštitu od sunca
Pozadina: U dermatologiji se razlikuje šest različitih tipova kože. Tip kože jedan znači, naprimjer, da osoba ima vrlo svijetlu kožu koja je posebno osjetljiva na sunce. Tip kože šest se pak opisuje kao “crna koža”, koja je jako pigmentirana i znatno manje osjetljiva. Što je tip kože tamniji, to osoba može duže ostati na suncu, a da ne izgori.
Dermatologinja Hope Mitchell u intervjuu za DW objašnjava: “Znamo da jako pigmentirana koža ima prirodni faktor zaštite od sunca oko 13.” Dodatni zaštitni faktor od 30 blokira veći postotak ultraljubičastih zraka, objašnjava ona. Također, prema Američkoj akademiji za dermatologiju, SPF 30 je minimum koji bi sve osobe trebale nanositi bez obzira na boju kože.
Može li veganska prehrana doista zaštititi od opekotina?
Tvrdnja: Ne morate nositi kremu za sunčanje, tvrde neki TikTokeri, uključujući i jednu influencericu koja to tvrdi, a ima gotovo 30.000 pratitelja. U nekoliko videa objašnjava da ona i njena beba ne koriste kreme za sunčanje jer je njena veganska prehrana dovoljna zaštita.
DW provjera činjenica: Pogrešno.
Stručnjaci žestoko opovrgavaju ovu tvrdnju. “Mislim da je to vrlo opasno”, rekao je Schlossberger za DW. Prema riječima ovog dermatologa, bolja prehrana može poboljšati mehanizam oporavka kože, ali ne stvara zaštitu od sunca.
Pozitivan učinak bi navodno trebala imati mrkva. Naprimjer, Ured za zaštitu potrošača u Južnom Tirolu piše da beta-karoten doprinosi “kao i drugi karotenoidi, vitamini (osobito C i E) i elementi u tragovima (osobito selen) sprječavanju ili popravljanju oštećenja kože uzrokovanih UV zračenjem.”
Ali: “Unos beta-karotena ni izdaleka nije dovoljan kao jedina zaštita od sunca i nije zamjena za zaštitu od sunca.”
Njemačko društvo za borbu protiv raka također potvrđuje da sekundarne biljne tvari mogu donekle pridonijeti zaštiti od sunca, ali se ne preporučuju kao jedina zaštita.
