Ukoliko se steatoza jetre ne uoči na vrijeme, može dovesti do ozbiljnih oboljenja, poput ciroze, koja može biti opasna po život. U tom slučaju dolazi do stvaranja ožiljaka na jetri koji se, uprkos tome što se ovaj organ može regenerisati, ne mogu sanirati.
Sve je veći broj ljudi koji, nakon ultrazvučnog pregleda abdomena, bivaju iznenađeni komentarom ljekara da imaju masnu jetru, pitajući se kako je do toga došlo. Jetra je najveći organ u našoj trbušnoj šupljini, smještena je sa desne strane stomaka, odmah ispod dijafragme. Kod odraslih osoba teži od 1,2 do 1,6 kilograma. Mekana je i crvenkasto-smeđe boje. Ona je riznica vitamina, minerala, korisnih šećera i masnoća koje su našem organizmu neophodne za normalno funkcionisanje.
U jetri se štetne masnoće iz ishrane pretvaraju u materije koje su nam potrebne ili se filtriraju za izbacivanje iz organizma. Međutim, ukoliko je količina masti u tom organu veća od pet odsto njegove ukupne mase, tada se radi o poremećaju poznatom kao masna jetra. U tom slučaju dolazi do zapaljenskog procesa i moguće je uvećanje ovog organa.
Riječ je o stanju koje se obično javlja između 40. i 60. godine i ne smatra se ozbiljnom bolešću. Međutim, ukoliko se steatoza jetre ne uoči na vrijeme, može dovesti do ozbiljnih oboljenja, poput ciroze, koja može biti opasna po život. U tom slučaju dolazi do stvaranja ožiljaka na jetri koji se, uprkos tome što se ovaj organ može regenerisati, ne mogu sanirati. Sve ovo znatno otežava obavljanje njenih najosnovnijih funkcija, što može prouzrokovati razne probleme u organizmu.
Kako nastaje masna jetra
Glavni uzroci nastanka masne jetre jesu debljina, alkoholizam ili šećerna bolest. Uzroci nastajanja mogu biti:
ljekovi i toksini (alkohol, kortikosteroidi, kontracepcija)
prehrambeni uzroci (debljina, šećerna bolest, gladovanje, poremećaji metabolizma masti, bolesti gušterače, upalne bolesti crijeva)
nasljedne bolesti (cistična fibroza, galaktozemija, Wilsonova bolest)
virusne bolesti (hepatitis C).
Masna jetra većinom ne izaziva tegobe ili prouzrokuje samo bol pod desnim rebrenim lukom zbog povećanja jetre. Najčešće se dijagnostifikuje ultrazvukom stomaka i laboratorijski povišenim vrijednostima testova za jetru. Često je umjereno povišen ALT (3-4 puta). AST je kod nealkoholne masne jetre uvijek niži od ALT-a.. Ultrazvukom se pokaže uvećana, svjetla jetra. Ponekad su promjene žarišne što predstavlja dijagnostički problem u razgraničavanju prema malignoj bolesti. U slučaju trajno povišenih transaminaza (AST, ALT) potrebno je uraditi biopsiju jetre.
Prvi stadijum bolesti jetre je upala koja nastaje kao posljedica različitih toksina, virusne infekcije i previše masnoće što utiče na uvećanje jetre.
Jednostavan test: Probajte da podvučete pod rebra na desnoj strani četiri prsta – ukoliko osjetite bol to je gotovo siguran znak uvećane jetre.
Liječenje
Liječenje zavisi od uzroka, ali treba napomenuti da ne postoji specifična farmakološka terapija ovog stanja. Kod većine bolesnika korisno je smanjenje tjelesne težine i prekid uzimanja onoga što je dovelo do masne jetre, što vodi do poboljšanju nalaza.
Važno je prepoznati poremećaj prije nego što prouzrokuje ozbiljno oštećenje jednog od najvažnijih organa.
U ranoj fazi, terapija se svodi na promjenu načina ishrane i stila života. Zamašćena jetra u najvećem broju slučajeva neće dovesti do komplikacija koje su opasne po život, ali može izazvati brojne zdravstvene tegobe.
Šta treba da izbacite iz ishrane ako imate masnu jetru
Najbolji način da se izbjegne alkoholna bolest jetre je da se uopšte ne pije alkohol. Nealkoholna bolest jetre je okarakterisana kao “priča o masti i šećeru”. Ljudi koji pate od ovog poremećaja u ishrani su imali mnogo više šećera i životinjskih masti, a značajno manje vlakana, antioksidanasa i masti biljnog porekla.
Da biste izbjegli nealkoholnu bolest masne jetre, najbolje je da izbjegavate masnu hranu, industrijski prerađenu hranu koja sadrži biljne masti lošeg kvaliteta, hranu visokog glikemijskog indeksa, slatkiše i gazirana pića.
Najvažnije je iz ishrane izbaciti ili redukovati životinjske masti. Dakle, svinjska mast, kobasice, slanina, masno meso, ali i sirevi i pavlake, kajmak i slično. Trebalo bi i da prestanete i s prženjem hrane na ulju i korišćenjem rafinisanih masnoća. Treba izbjegavati i čips, krekere, torte, kolače, margarin, majonez, puter…
Šta treba jesti
Najvažnije namirnice koje svakako treba uvesti u ishranu jesu mahunarke – pasulj, grašak, boranija, zatim orašaste plodove – orah, lešnik, badem, pa semenke susama, suncokreta i bundeve. Možete jesti i meso, najbolje pileće i ćureće, ali bez kožice. Važno je napomenuti i da ne treba pržiti meso, kao ni krompir. Što češće treba jesti ribu spremljenu u foliji i naravno, dosta povrća.
Ukoliko se zanemari oslabljena funkcija jetre i ne liječi se fibroza, vremenom će se stanje pogoršavati što će dovesti do ciroze. Proces nastanka ciroze je ponekad veoma dug, i traje po 20-30 godina. Otkazivanje jetre je poslednji stadijum bolesti.
