Previše karfiola u ishrani može imati skrivene rizike za neke osobe, pogoršati im određeni zdravstveni problem i izazvati neprijatnosti
Karfiol je jednogodišnja kupusnjača (krstašica), povrće s visokim sadržajem vitamina C i vitamina K, s malo kalorija i puno vlakana. U ishrani se najviše koristi zbijena cvast, „glava“ ili „ruža“ karfiola, a najnoviji trendovi u ishrani pokazuju da karfiol može da se koristi i kao kora za pizzu, ali i kao zamjena za pire krompir.
Karfiol se ne preporučuje ljudima s određenim zdravstvenim problemom.
Kao i skoro svaka hrana, previše karfiola u ishrani može da ima skrivene rizike za neke ljude, neželjene efekte, od koji su neki potencijalno ozbiljni, a neki samo pomalo dosadni i neprijatni. Stručnjaci izdvajaju tri stvari koje konzumiranje previše karfiola može da učini našem tijelu.
Apsorpcija joda
Previše kupusnjača u ishrani, kao što je karfiol, može da poremeti, odnosno ometa apsorpciju joda. Karfiol sadrži cijanogene glukozide, molekule slične šećeru, koji blokiraju apsorpciju joda u procesu varenja. S obzirom na to da jod igra suštinsku ulogu u funkcioniranju štitne žlijezde, a nizak nivo joda može dovesti do hipotireoze, veoma je važno da ljudi koji imaju problem sa štitnom žlijezdom povedu računa o količine karfiola u ishrani. Osim toga, ponekad, kada čovjek ima nizak nivo joda, štitna žlijezda počinje da se uvećava tako da može da zarobi više joda – stanje poznato kao struma.
Endokrinolozi podsjećaju da hipotireoza, koju karakterizira smanjen metabolizam, osjetljivost na hladnoću, suha kosa i koža, otežano razmišljanje i povećanje tjelesne težine, može da se javi ako ljudi konzumiraju previše kupusnjača u svojoj ishrani.
Gastrointestinalni distres i plinovi
Karfiol ima još jedan potencijalni neželjeni efekt ako se previše jede – stvaranje previše plinova. Iako plinovi nisu tako ozbiljan problem za zdravlje kao poremećaj funkcije štitne žlijezde, crijevni plinovi su više neprijatni, jer osim njih, javlja se i nadimanje i nelagodnost u stomaku.
Karfiol sadrži složene ugljene hidrate koji se ne razlažu lako i dosta su teški za varenje. Dok crijevne bakterije vare te ugljene hidrate u crijevima, proizvodi se plin ugljenik i vodonik dioksid. Enzim, nazvan alfa galaktozidaza, neophodan je da razbije te šećere, koji mogu da izazovu nelagodnost u želucu i stvaranje plinova. Neki ljudi ne proizvode dovoljno ovog enzima, ali je on dostupan u obliku tableta protiv plinova.
Interakcija lijekova s vitaminom K
Ukoliko neko uzima kumadin lijek za razrjeđivanje krvi, previše karfiola u ishrani može da utiče na efikasnost lijeka. Karfiol sadrži umjerenu količinu vitamina K, a zna se da vitamin K pomaže u zgrušavanju krvi. Međutim, kumadin smanjuje sposobnost zgrušavanja krvi. Konzumiranje velikih količina bilo koje hrane s visokim nivoom vitamina K čini kumadin manje efikasnim. Iznenadno smanjenje unosa vitamina K takođee može da promijeni način na koji kumadin djeluje u tijelu pa je neophodno održavanje stabilnog unosa vitamina K kada se uzima kumadin.
