Propadanje mijelinske ovojnice dovodi do stvaranja ožiljaka na različitim mjestima u centralnom nervnom sistemu. Uzrok bolesti je nepoznat. Smatra se da je uzrokuje kombinacija djelovanja više faktora: genetska predispozija, utjecaj okoline, prehrana, nedostatak vitamina D, stres te infekcija Epstein Barr virusom u djetinjstvu. MS se može javiti u svim životnim dobima, a najčešće između 18. i 50. godine života. Osim što je njen uzrok nepoznat, također je i nepredvidljivog toka. Statistike pokazuju da žene imaju dva do tri puta veće šanse za oboljenje.
Budući da simptomi mogu biti veoma općeniti, jako je teško uspostaviti dijagnozu za MS, međutim, važno je obratiti pažnju na promjene u nastavku, koje ukazuju na rane znakove bolesti, i ukoliko ih primijetite, savjetujemo vas da se obratite doktoru:
– Problemi s vidom
– Trnci i otupjelost
– Bolovi i grčevi
– Slabost i iscrpljenost
– Problemi s koordinacijom i vrtoglavica
– Problemi s mjehurom
– Seksualni problemi
– Kognitivni problemi
– Promjene u emocionalnom zdravlju
PROBLEMI S VIDOM
Stručnjaci kažu da pacijenti problem s vidom opisuju kao da gledaju kroz zamućeno staklo ili kroz vodu, a ponekad osjećaju i bol ili teškoću s pomijeranjem očne jabučice. Ukoliko tokom dana mnogo sati provodite pored računara ili na drugi način naprežete vid, normalno je da će očima trebati neko vrijeme da se prilagode, ali ako navedene tegobe osjećate i u periodima kad ne radite ili ne opterećujete oči najbolje je da posjetite doktora. Problemi s vidom koji ukazuju na MS mogu se javiti odmah ili nakon nekog vremena. Bol se javlja kada gledate prema gore ili u stranu.
VRTOGLAVICA
Zbog visokih temperatura ili velikog fizičkog napora svi nekada osjete vrtoglavicu, ali ona koja upućuje na multipla sklerozu obično se javlja kao grom iz vedra neba i pogađa visokim intenzitetom, takvim da može izazvati i mučninu ili povraćanje. Naravno, vrtoglavica može biti simptom i drugih zdravstvenih problema, poput niskog šećera ili niskog pritiska. U svakom slučaju, ako se vrtoglavice često događaju, najbolje je otići doktoru.
HRONIČNI UMOR
Umor koji traje sedmicama i stvara poteškoće u obavljanju i najjednostavnijih zadataka znak je za kontrolu. Osobe koje boluju od multipla skleroze svoj zamor opisuju kao sveobuhvatan i toliko jak da su im i jednostavni zadaci preteški.
UTRNULOST I TRNCI
Budući da multipla skleroza napada centralni živčani sistem, logično je da će se odraziti i na živce, što za posljedicu može imati utrnulost ili trnce. Dakle, iz krajnosti u krajnost: možete biti lišeni ikakvog osjećaja u rukama ili se može javiti osjećaj sličan onom kada mrav ili neki drugi insekt hoda po vama.
PROBLEMI S MJEHUROM
Problemi s mjehurom javljaju se kod 80 posto oboljelih od multiple skleroze. Manifestiraju se kao stalan osjećaj potrebe za mokrenjem, a popratno se može javiti i proljev ili zatvor.
KOGNITIVNI I EMOCIONALNI PROBLEMI
Budući da je živčani sistem centar naših kognitivnih i emocionalnih funkcija, nije ni čudo da multipla skleroza može izazvati probleme u njegovom funkcioniranju. Oko 60 posto oboljelih se žali na probleme s multitaskingom, koncentracijom ili pažnjom, kao i na teškoće s prisjećanjem. Kad je o emocijama riječ, može se javiti depresija, nervoza, nagle promjene raspoloženja ili “emotivni ispadi”, poput nekontroliranog i ničim izazvanog plakanja ili smijanja.
BOL U MIŠIĆIMA
Polovina ljudi koja pati od multiple skleroze živi sa svakodnevnim bolovima, koji se često popraćeni i nekontroliranim kretnjama ili slabošću. Noge su najčešće prvi dio tijela kojeg ovi simptomi pogode, a nakon njih leđa.
LIJEKOVI ZA UBLAŽAVANJE TEGOBA
Iako ne postoji lijek kojim se može izliječiti MS, postoje lijekovi kojima se mogu ublažiti tegobe, ponekad spriječiti ili bar odgoditi pogoršanje bolesti za 20 do 30 godina, te je potrebno što prije započeti liječenje.
AKUTNA FAZA BOLESTI
Akutna faza bolesti liječi se visokim dozama steroida nekoliko dana dok se ne povuku simptomi. Kod bolesnika kod kojih kortikosteroidi ne pokažu učinkovitost treba učiniti plazmaferezu (izmjena krvne plazme). Nakon smirivanja akutne faze potrebno je započeti preventivno liječenje imunomodulatorima. Oni su pokazali dobar učinak u smanjenju relapsa bolesti kod oboljelih od relapsno remitirajuće MS.
Uz lijekove kojima se nastoji utjecati na samu bolest koriste se i lijekovi za liječenje neuropatske boli, tremora, umora, urgentne inkontinencije, depresije. Preporučuje se svakodnevno uzimanje vitamina D. Trajna fizikalna terapija uz pomoć fizioterapeuta, te umjerena tjelesna aktivnost (plivanje, joga) pomažu u ublažavanju tegoba.
MS je bolest koja može uzrokovati ozbiljne zdravstvene teškoće. No, ranim postavljanjem dijagnoze i početkom liječenja u značajnoj mjeri može se poboljšati kvaliteta života oboljelih.
