Tada je zabilježeno da tjeskoba nakon odmora može negativno utjecati na normalan život, odnose s drugim ljudima i obavljanje obaveza. Međutim, povratak na posao ne mora biti toliko bolan ako se osoba pripremi i nađe nešto novo što može iščekivati.
Stoga smo izdvojili neke savjete kako lakše prebroditi povratak na posao i održati koncentraciju.
Odmori su tu da napravimo rez u svakodnevnom ritmu i na neko vrijeme iskočimo iz rutine, ali naravno, i za stvaranje novih, pozitivnih uspomena.
Postoji nekoliko načina da se to postigne. Možete pokušati s izradom albuma analognih fotografija ako imate stari fotoaparat, a možete to učiniti i printanjem digitalnih fotografija s mobitela.
Kao svojevrsna terapija preporučuje se i izrada kolaža za zid, što je odličan način da se isključite iz stvarnosti nakon povratka kući ili još malo uronite u sjećanja na odmor. Ili se možete odlučiti za modernu verziju tako da objavite uspomene na društvenim mrežama.
Ne treba zanemariti stare rituale
Daniel Glazer, klinički psiholog, preporučuje ljudima da vode računa o svojim uspomenama i ponesu nešto kući s putovanja. Dodaje da nije loše objaviti fotografije na društvenim mrežama, ali ne zbog doze dopamina od reakcija prijatelja, nego radi sebe. Pisanje dnevnika ili pisama također može pomoći da razvijete zahvalnost za sve što ste doživjeli na odmoru.
Ne zaboravite pobrinuti se za sebe i nastaviti rituale kao što je jutarnja tjelovježba ili ispijanje kafe u omiljenom kafiću. Neki ljudi najbolje se za dan pripremaju izbacivanjem osjećaja kroz tjelovježbu, pa ako ste među njima, nemojte preskočiti taj korak. Ako obično rano ujutro šetate psa, izvedite ga i tog dana.
Istraživanje objavljeno 1981. u časopisu Journal of Behavioral Medicine potvrdilo je da ljudi više sreće pronalaze u malim i svakodnevnim sitnicama i događajima nego velikim i prijelomnim trenucima.
Prvog dana povratka fokusirajte se na najvažnije zadatke. Pokušajte pronaći vrijeme za opuštanje nakon posla. Nije loša ideja vratiti se s odmora par dana prije povratka na posao i taj dio sedmice provesti ne radeći ništa osim vraćanja u rutinu. Prvi dan bilo bi dobro ne zakazivati nove sastanke barem do druge polovice dana i posložiti prioritete.
U slaganju prioriteta može pomoći planiranje prvih dana na poslu, a među prvim koracima je definisanje ciljeva za tu sedmicu. Na primjer, prije otvaranja e-maila, možete uzeti papir i zapisati ciljeve za tu sedmicu.
Nekad je bolje početi od lakših zadataka
Imajte na umu da će se planovi mijenjati ovisno o tome što vas čeka, ali trebali biste biti usmjereni na nadoknadu. Ciljeve možete posložiti tako da, na primjer, prvi bude čitanje važnijih e-email poruka, drugi dodavanje zadataka u kalendar, a treći kraći sastanak s najbližim kolegama iz tima.
Nemojte pokušavati sve nadoknaditi odjednom. Jednom kad novi radni dan zaista počne, dobro bi bilo uzeti vremena za sustizanje propuštenog kao što su e-mailovi. Preuzimanje svih zadataka odjednom dovest će vas u nezamjeran položaj iz kojeg se teško izvući.
Kad su u pitanju dugoročni projekti i planovi, bilo bi dobro teže zadatke obaviti prije. No, kad je u pitanju prvi dan ili prva sedmica povratka na posao, nije loše okrenuti taktiku i uhvatiti se malih, ali brzih zadataka kako bismo dobili osjećaj postignuća, bez obzira koliko malen on bio.
Nakon odmora treba se dobro odmoriti
Razbijanje složenih projekata na manje zadatke može pomoći zaposlenicima da brže i lakše postignu osjećaj zadovoljstva, dok istovremeno dobijaju i izazov te prilike za razvoj. To istovremeno smanjuje i osjećaj anksioznosti, pokazuje istraživanje koje je provela Maryam Kouchaki, profesorica menadžmenta i organizacije, sa svojim kolegama.
Jedan od načina za brži oporavak od anksioznosti nakon odmora je – rezervacija novog odmora. On ne mora biti toliko logistički zahtjevan i skup kao pravi odmor, bolje ga je zamisliti kao kraći vikend-odmor i nagradu za dobro obavljenu prvu sedmicu.
To može biti izlet u prirodu ili odmor uz masažu u nekom wellness centru. Istraživanje objavljeno 2011. u časopisu The Journal of Organizational Behavior pokazalo je da planiranje slobodnih aktivnosti nakon odmora može pomoći produžiti period postepenog povratka, posebno ako aktivnost potiče opuštanje.
Možd,a najvažnije od svega, je da date sebi vremena. Vraćanje fokusa i uhodavanje u stari ritam svakodnevice ni za koga nije jednostavan zadatak. Pronađite i stvorite sistem koji vam odgovara. Lakše je uživati u slobodnom vremenu bez kajanja ako imate sistem koji funkcioniše.
U tome može pomoći pisanje planera s ciljevima bez određenog datuma. Tako se možete brzo vratiti u formu i napraviti više uz manje napora.
