Milioni ljudi širom svijeta pate od neke vrste alergija, smatra se da danas od savremene neinfektivne epidemije boluje oko 35% do 40% stanovništva. Većini neškodljive materije, kao što su polen ili kikiriki, drugima ugrožavaju zdravlje.
Svako ko je alergičan ima i priču o tome kako je otkrio svoju alergiju, a lista alergena je značajna: polen, grinje, ubod pčele, kikiriki, jaje, pšenica, penicilin, mačja dlaka… Radost proljeća sigurno ne dijele oni koji pate od “proljećnih” alergija, nekima je jesen vrijeme kada im nedostaje vazduh i curi nos ili imaju osip po tijelu. Mnogi ne jedu kikiriki u bilo koje doba godine, mnogima su kućni ljubimac ili kućna prašina izvor problema i kašlju tokom cijele godine, jer alergije ne spavaju svoj zimski san!
Alergije ne spavaju zimski san
Prvi nivo liječenja: mjere prevencije i edukacija pacijenata
Pacijenti sa polenskim alergijama svoje aktivnosti napolju trebali bi da planiraju u popodnevnim i večernjim satima ili poslije kiše jer su tada koncentracije alergena najniže, a prije izlaska da koriste zaštitne gelove ili celulozne pudere koji sprečavaju lijepljenje alergena na sluznicu nosa i nose naočare, prate aeropolinološke izvještaje, započnu na vrijeme preventivnu terapiju… Osobama alergičnim na grinju i alergene iz unutrašnjeg okruženja – savjetuje se uklanjanje teških pokrivača i tepiha; trebalo bi postaviti specijalne navlake protiv prašine na dušek ili jastuk a posteljinu i prekrivače treba prati u vrlo toploj vodi; koristiti akaricide… Uzročnici napada kod astme mogu biti brojni, pa treba ukloniti jake mirise, šampone i losione koji mirišu kao parfem, izbjegavati čišćenje metlom, brisanje prašine, upotrebu jakih sredstava za čišćenje, najbolje koristiti vlažnu krpu, masku ili maramu preko lica, obavezno zabraniti pušenje u prostoriji! Voditi računa o virusnim infekcijama, oboljelim od astme se savjetuje vakcinacija protiv gripa. Napad astme mogu da izazovu neki lijekovi kao što su Aspirin ili Brufen, aerozagađenje, stres…
Drugi nivo: opšteprihvaćena farmakoterapija
U liječenju alergijskog rinitisa primjenjuju se najčešće oralni i lokalni antihistaminici druge generacije i/ili intranazalni kortikosteroidi koji danas mogu biti i zajedno u jednom spreju. Terapija je bezbjedna i ako se dugo uzima.
Za astmu se uglavnom koriste dvije vrste pumpica – za brzo otklanjanje simptoma – kratkodjelujući bronhodilatatori i lijekovi za kontrolu bolesti – antiinflamacioni lijekovi – inhalacini kortikosteroidi samostalno, ili u kombinaciji sa dugodjelujućim bronhodilatatorima i antileukotrijeni.
Za astmu se uglavnom koriste dvije vrste pumpica
U većini zemalja se koristi postepeni pristup liječenja prema međunarodnim smjernicama (GINA – Global Initiative for Asthma) i insistira se na inhalacionoj tj. lokalno primjenjenoj terapiji. Neželjeni efekti, kao zaostajanje u rastu i uticaj na kosti, vezani su uglavnom za sistemsku primjenu kortikosteroida u obliku tableta ili injekcija. Sistemska primjena kortikosteroida je ponekad neophodna i primjenjuje se u obliku tableta ili injekcija kod akutnog pogoršanja ili teške astme.
Bolesnici sa astmom trebaju imati plan liječenja astme u dogovoru sa svojim ljekarom i biti upoznati koje lijekove i kada da koriste. Takođe, redovno da provjeravaju stepen kontrole bolesti u skladu sa Asthma Control Test-om. Upotreba kratkodjelujućih bronhodilatatora i variranje vrednosti PEF-a ukazuju na nedostatak kontrole astme!
Treći nivo liječenja – specifična hiposenzibilizacija
Ovaj tretman sprovodi se samo u ordinaciji treniranih ljekara za njenu primjenu – alergologa. To je uspješan tretman za liječenje respiratornih alergija (alergijski rinitis i astma) i alergije na ubode insekata, a indikacije su posljednjih godina proširene i na neke nutritivne alergije i atopijski dermatitis. Specifična hiposenzibilizacija je zapravo personalizovani lijek skrojen prema svakom pojedincu u odnosu na njegov alergijski profil, a podrazumijeva primjenu takozvanih vakcina. To je za sada jedina terapija koja djeluje na uzrok bolesti, mijenja tok bolesti, tj. sprečava nastanak astme kod oboljelih od rinitisa, pojavu novih senzibilizacija i novih alergija i ima dugotrajan efekat poboljšanja čak deset i više godina nakon prekida.
Šta dalje?
Medicina traga za novim, efikasnijim tretmanom ovih bolesti, na pragu smo novih inovativnih lijekova, tu je biološka terapija, novi vidovi imunoterapije… Ali, brinimo i o aerozagađenju, sadimo planski nealergene biljke, primijenimo agrotehničke i druge mjere u suzbijanju korova. “Prirodu nismo naslijedili od svojih predaka, već pozajmili od budućih pokoljenja.” Bitku sa alergijama možemo dobiti samo organizovanom brigom cijelog društva, a ne samo zdravstvenog sistema.
