Umjerena konzumacija alkoholnih pića povezana je sa smanjenjem stresa, ali kardiolozi ipak upozoravaju da se ne mogu zanemariti opasnosti
Nova studija koja je objavljena u časopisu Journal of American College of Cardiology otkrila je da lagana do umjerena konzumacija alkohola može dovesti do dugoročnog smanjenja stresne aktivnosti mozga, što na kraju smanjuje rizik od srčanih oboljenja.
Istraživači su otkrili da je jedno piće dnevno za žene i jedno do dva pića dnevno za muškarce povezano sa smanjenjem signalizacije stresa u mozgu. Naučnici su pregledali podatke od preko 50.000 pojedinaca upisanih u istraživački program Mass General Brigham Biobank kako bi tačno razumjeli kako i zašto su prethodne studije ukazivale na manji rizik od kardiovaskularnih bolesti kod onih koji piju malo do umjereno.
Nakon prilagođavanja genetskim, kliničkim i socioekonomskim faktorima, kao i faktorima životnog stila, uspjeli su pronaći manji rizik od kardiovaskularnih bolesti kad je riječ o laganoj do umjerenoj konzumaciji alkohola.
Istraživači su zatim pogledali podskupinu od 754 osobe koje su prethodno bile podvrgnute snimanju mozga kako bi utvrdili efekte konzumacije alkohola na aktivnost neuronske mreže koja je povezana sa stresom. “Otkrili smo da promjene u mozgu kod onih koji alkoholna pića konzumiraju malo do umjereno objašnjavaju značajan dio zaštitnih efekata na srce”, rekao je kardiolog Ahmed Tawakol, glavni autor studije koju su proveli istraživači iz Opće bolnice u Massachusettsu, u saopćenju za javnost.
“Ne zagovaramo upotrebu alkohola”
U poređenju s onima koji su pili malo ili su potpuno apstinirali od alkohola, snimci mozga osoba koje su pile malo do umjereno pokazali su smanjenu signalizaciju stresa u amigdali, emocionalnom centru mozga koji je povezan s odgovorom na stres.
“Kada je amigdala previše budna i oprezna, simpatički živčani sistem je pojačan, što podiže krvni pritisak i ubrzava otkucaje srca, te pokreće oslobađanje inflamatornih ćelija”, rekao je Tawakol. “Ako je stres hroničan, rezultat je hipertenzija, povećana upala i značajan rizik od pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.”
Iako je već poznato da se reakcija amigdale na prijeteće podražaje smanjuje alkoholom, ovo je prva studija koja dokazuje dugoročne neurobiološke efekte smanjenja aktivnosti, što bi moglo imati veliki uticaj na kardiovaskularni sistem.
Istraživači su također otkrili da su osobe koje dugo pate od anksioznosti imale gotovo dvostruko veći zaštitni efekat na srce s laganim do umjerenim pijenjem.
Ipak, kardiolozi upozoravaju da se ne mogu zanemariti opasnosti povezane s konzumacijom alkohola. Studija je također otkrila da bilo koja količina konzumacije alkohola povećava rizik od raka, a veće količine – više od 14 pića sedmično – mogu dovesti do povećanog rizika od srčanog udara, kao i pada ukupne moždane aktivnosti.
“Ne zagovaramo upotrebu alkohola za smanjenje rizika od srčanog ili moždanog udara zbog drugih zabrinjavajućih efekata alkohola na zdravlje“, rekao je kardiolog Ahmed Tawakol.
Istraživači se nadaju da će svoja otkrića iskoristiti za traženje drugih načina koji bi mogli replicirati zaštitne efekte alkohola bez štetnih učinaka.
