Neuronaučnica i autorica bestselera Remember: The Science of Memory and the Art of Forgetting Lisa Genova objašnjava zašto nam se ovo dešava.
Naša su osjetila izložena mnogim informacijama, emocijama i jeziku, kaže ona. Ako smo budni 16 sati dnevno, to je mnogo sekundi gledanja, slušanja, mirisanja, osjećanja.
Vaš mozak prima sve ono što opažate i na šta obraćate pažnju, i to prevodi na neurološki jezik. Ta informacija, koja se pohranjuje i postaje aktivna na različitim mjestima u vašem mozgu, sada postaje utkana u obrazac neurološke aktivnosti i stvara neuronski krug. Taj obrazac moramo moći vratiti. Ako se želimo prisjetiti čega, moramo biti u stanju ponovno aktivirati neuronski krug. I to je iskustvo sjećanja.
Zašto onda zaboravljamo gdje smo stavili ključeve, jesmo li isključili uređaj iz struje ili da smo dogovorili kafu s prijateljicom? Postoji mnoštvo razloga zašto bismo mogli imati problema s ponovnim aktiviranjem neuronskog kruga koji Genova opisuje.
Neki od njih imaju veze s našim nakrcanim danima, prelaskom s jednog zadatka na drugi dok također držimo oči na svojim telefonima, djeci i poslovima i razmišljamo o svom popisu za kupovinu. Mislimo da smo puno bolji u obavljanju više zadataka više nego što zapravo jesmo.
Tu je i aspekt nedovoljnog kretanja, premalo sna i neadekvatne prehrane tokom dužeg perioda. Gubitak pamćenja u starosti nešto je sasvim drugo, nevezano uz ovu temu.
No budemo li djelovali proaktivno, itekako možemo smanjiti svoje probleme s kratkoročnim pamćenjem.
Koristite znakove oko sebe
Jeste li se kada našli u situaciji da ste se smjestili u krevet i željeli čitati knjigu, a tada shvatili da ste naočale ostavili u kuhinji? Međutim, kada ste došli u kuhinju, više niste znali šta vam treba.
Naše kratkoročno ili radno pamćenje zadržava informacije samo 10 do 15 sekundi.
Kada ste u spavaćoj sobi, znakovi su tu – knjiga vam je na noćnom ormariću, noć je, krevet vam je spreman – ali dođete do kuhinje, a okolni znakovi su frižider i kuhalo za čaj. I mogli biste pomisliti: 'Jesam li došao u kuhinju zato što sam gladan ili sam htio čaj?' Jer signali, okolno okruženje, šalju vašu neuralnu aktivnost niz staze koje vode do obroka ili čaja, a tamo nema ničega što bi pokrenulo sjećanje na ono što ste namjeravali dobiti.
Dakle, kada vam se ovo dogodi, ako se pojavite u sobi i ne znate zašto ste tamo, vratite se u prethodnu sobu - čak i u mislima. Osvrnite se na znakove koji su tamo i prisjetit ćete se onoga po što ste došli.
Obraćajte pažnju
Pažnja je zlatna karta sjećanja, kaže Genova. To je prvi bitan sastojak u sjećanju bilo čega što je prošlo sadašnji trenutak. Iako zvuči jednostavno, ovo često ne koristimo, a onda pomislimo da smo nešto zaboravili. No nismo zaboravili nego zapravo nikad nismo stvorili sjećanje ako nismo obratili pažnju, kaže ona.
Zato se ne možemo sjetiti gdje smo stavili ključeve od auta – jer nismo obratili pažnju dok smo možda dan ranije izuvali tene i nonšalantno ih odložili na ormarić (ako to nije mjesto na koje ih stalno odlažemo.
Predlaže se da zato obraćate pažnju na to, pa makar samo izgovaranjem. Izgovorite: Odlažem ključeve na ormarić. Tako ćete svom slušnom korteksu dati priliku za upijanje informacija.
Zapisujte
Koliko ste samo puta čuli da pametni ljudi zapisuju? Ta se rečenica ne koristi bez razloga.
Prilikom zapisivanja je uključeno više osjetila. Ako o mozgu razmišljamo kao o neuronskoj mreži, što je više tačaka vezivanja za sjećanje, to imate više mogućnosti da mu kasnije pristupite.
Dakako, iako je bolje zapisati makar i na mobitel nego nigdje, naprimjer, popis za trgovinu, bolje je to učiniti rukopisom.
Koristite vizuelno povezivanje
Ako želite zapamtiti da u 14 sati imate dogovorenu kafu, a niste ljubitelj zapisivanja i korištenja podsjetnika na mobitelu, možete vizualizirati osobu s kojom se nalazite kako drži šoljicu kafe i sjedi na vrhu sata koji pokazuje 14. Ovo pomaže učvršćivanju misli pozivanjem različitih osjetila, piše Zadovoljna.
Slična tehnika bi vam mogla pomoći da zapamtite imena ljudi, ako ih povežete kada ih, recimo, sretnete na zabavi: Marko ima naočale, Vesna nosi haljinu na tačkice.
Podijelite neku informaciju u više dijelova
Ovo je taktika koju često predlažu stručnjaci u području pamćenja: što god pokušavate zapamtiti, podijelite to u dijelove informacija. Lakše možete zapamtiti niz brojeva (recimo, 5-6-8-7-4-2-2) kao grupe (56-87-422).
To možete primijeniti i u trgovini ako svoj mentalni popis grupirate u redove:
- mliječni proizvodi (mlijeko, jogurt, jaja)
- voće i povrće (bobičasto voće i šparoge)
- hljeb (peciva i pšenični kruh)
- higijena (maramice, ulošci, pasta za zube)
