"Kako bebe ovise o našoj stalnoj pažnji i brizi, sve njihove karakteristike doprinose tome da su slatke, što u nama budi želju da se brinemo o njima. ‘Slatkoća’ je jedan od osnovnih i najjačih trigera koji formiraju naše ponašanje", objašnjava voditelj studije Morten Kringelbach.
Bebe su tako evoluirale da “udaraju” na sva naša osjetila i potiču nas da ih pazimo i mazimo. Studija objavljena u časopisu Trendovi u kognitivnim znanostima tvrdi da šarm beba jednako utječe na muškarce i žene, neovisno o tome imaju li djece. Podaci pokazuju i kako se definicija slatkoće ne zadržava samo na vanjskom izgledu, već uključuje i zvukove koje bebe proizvode, kao i mirise. S evolucijskoga gledišta, kažu zanstvenici, to što su slatke im je jak obrambeni mehanizam, s obzirom da su potpuno ovisne o drugima.
"Radi se o vrlo interesantnoj tezi. Odrasli u maloj bebi vide projekciju sebe i svojih ideala. Ta projekcija ne ide samo na vizualne elemente, znači da prepoznaju svoju boju kose ili očiju u djetetovim, već projicira i psihološke elemente, poput karaktera. Otprilike, odrasli, gledajući bebu, kažu si: ‘Moram biti brižan prema bebi da bi ona kad naraste bila dobra osoba kao što sam ja’", objasnio je slovenski antropolog prof. Janez Bogataj, prenose 24 sata.
