Iz Allahove mudrosti i milosti prema nama, On je dao brojne i različite ibadete. Neki od tih ibadeta obavljaju se tjelesno, kao što je namaz. Drugi se obavljaju imetkom kao što je zekat. Dok treća grupa ibadeta sadrži i jedno i drugo, kao što je hadž. Na drugoj strani, imamo i one ibadete koji se izvršavaju samo jezikom, kao što je zikr i dova. Imamo i drugu podjelu na farzove, nafile i pohvaljene ibadete. Farzovi se razlikuju u nekoliko vrsta, a isto tako i sunnetu, pa imamo dvanaest rekata potvrđenih sunneta tokom dana, zatim imamo one sunnete koji su na nižem stupnju potvrđenosti poput četiri rekata ikindijskog sunneta, duha-namaza. Postoje i drugi sunneti koji su na većem stupnju poput noćnog namaza.
Također, postoji i raznolikost u njegovom obavljanju, dva po dva rekata ili četiri po četiri rekata, pa se na kraju obavi vitr-namaz, koji se može klanjati od pet, sedam ili devet rekata, ali s jednim sjedenjem. Na taj način, onaj ko praktikuje ibadete pronaći će veliku raznovrsnost u tim ibadetima, u njihovom broju, vremenu obavljanja, osobinama, karakteristikama i propisanosti. Možda je mudrost toga da se čovjek ne bi zasitio, već da bi stalno imao prilike inovirati nešto. Isto tako, nisu svi ljudi isti u ibadetu, neko više uživa u ibadetu od drugog. Slavljen neka je Allah koji je otvorio vrata Dženneta za raznolike ibadete, kao što se to prenosi u hadisu od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Ko udijeli zlato i srebro na Allahovom putu, bit će pozvan sa svih džennetskih vrata: ‘Allahov robe, ovo je veliko dobro.’ Ko bude od onih što namaz obavljaju, bit će pozvan sa namaskih vrata, ko bude od onih što su se borili, bit će pozvan s vrata borbe. S vrata rejjan bit će pozvan onaj ko bude postio. Onaj ko bude sadaku udjeljivao, bit će pozvan s vrata sadake.“
Ovim hadisom ljudi se žele podstaknuti da čine što više nafila, ne govorimo o farzovima, jer je za sve nužno da ih izvršavaju. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je još rekao: „Roditelj je sredina džennetskih vrata.“ Ovaj hadis ukazuje na vrijednost dobročinstva prema roditeljima.
Ova raznolikost i širina u ibadetima može biti od koristi u liječenju slabosti imana. Isto tako, od koristi je i što više činiti one ibadete koje duša voli, a u isto vrijeme i čuvati i ne zanemarivati farzove i obaveze koje je Allah propisao. Može se desiti da čovjek, čitajući neke tekstove, u njima nađe pravo zadovoljstvo i ljepotu za svoju dušu, što neće osjetiti čitajući neke druge tekstove. Evo dva primjera.
Ebu Zerr, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Uzvišeni Allah voli trojicu ljudi, a trojicu prezire. One koje voli su: čovjek koji se susretne s neprijateljem, pa se počne s njima boriti prsa u prsa dok ne bude ubijen ili ne pobijedi. Zatim ljudi koji putuju, pa im se put oduži, te požele prenoćiti na nekom mjestu. Na tom mjestu i odsjednu, pa se jedan od njih odvoji i klanja namaz dok ne nastupi vrijeme da ih probudi kako bi nastavili putovanje. I treći je čovjek kojeg uznemirava njegov komšija, ali je on strpljiv dok jedan od njih ne umre ili se odseli.“
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., je došao neki čovjek žaleći se na grubo i osoro srce, pa mu Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče: „Želiš li da ti srce postane blago i da postigneš svoj cilj? Onda budi milostiv prema siročetu, pomiluj ga po glavi i nahrani ga hranom koju jedeš i ti. Tada će ti srce postati blago i postići ćeš svoj cilj.“
Piše: Muhammed Salih el-Munedžid
