Zamislite da uživate u ohlađenoj čaši vina kada u nju sleti vinska mušica i završi na površini pića. Voćne mušice, unatoč svom naizgled bezopasnom nazivu, česte su na mjestima s raspadnutom hranom poput kanti za smeće, komposta i odvoda, jer se tamo hrane. Nose potencijalno štetne bakterije kao što su e. coli, listerija, šigela i salmonela, koje mogu dovesti do ozbiljnih infekcija.
Logično je onda da se brinete da je vinska mušica možda ostavila takve opasne mikrobe u vašem vinu. Međutim, znanstveni dokazi sugeriraju da možda još ne trebate baciti to piće. Vino obično sadrži 8 do 14 posto etanola i ima blago kiseli pH od oko 4 ili 5, što ga čini negostoljubivim okruženjem za klice.
Poznato je da alkohol inhibira rast bakterija, a laboratorijske studije pokazuju da alkohol u vinu i organske kiseline mogu odvratiti e. coli i salmonelu. Mogu li eventualni mikrobi prenesene s vineske mušice uzrokovati infekciju, zapravo ovisi o njihovoj količini i sposobnosti.
Ako je vino ohlađeno, to bi moglo dodatno spriječiti rast bakterija. Osim toga, sve vrste vina, bilo da su crvena, bijela ili ružičasta, pokazuju antibakterijska svojstva, vjerojatno oštećujući sve mikrobe koje je vinska mušica prenijela.
Visoko kiseli ljudski želudac predstavlja još jednu prepreku za ove klice. Želučana kiselina oštećuje njihovu DNK i može ih čak i ubiti, a da ne spominjemo probavne enzime, sluz i imunološku obranu s kojom se moraju boriti. Malo je vjerojatno da će klice vinske mušice preživjeti svo to neprijateljsko okruženje.
Po svoj prilici možete ukloniti mušicu i sigurno uživati u vinu. Ako se osjećate pustolovno, možete čak i progutati mušicu jer će je vaš probavni sustav obraditi kao bilo koji drugi protein. Vinska mušica teško da će utjecati na okus vina, čak i ako ih ima više. Dakle, osim ako nemate strah od bakterija, slobodno nastavite uživati u toj čaši vina.
