Najnovije povećanje cijena struje nije samo statistički podatak, već stvarnost s kojom se susreću hiljade domaćinstava, posebno ona koja se griju na električnu energiju.
Za ove potrošače, veći računi za struju znače dodatni financijski pritisak, posebno u mjesecima kada su troškovi grijanja neizbježni.
Pitanje koje se s pravom postavlja jest hoće li i troškovi centralnog grijanja, odnosno grijanja iz toplana, također porasti. Iako toplinarske usluge trenutno nisu direktno vezane za cijenu struje, neizbježno je da će rast cijena primarnih energenata utjecati i na ovaj segment.
To bi moglo rezultirati dodatnim opterećenjem za građane koji već teško sastavljaju kraj s krajem.
Shodno tome, ovo poskupljenje moglo bi imati šire posljedice. Povećanje troškova života, uključujući osnovne komunalne usluge, dovodi do smanjenja potrošnje, što dalje utječe na opće ekonomsko stanje zemlje. U kontekstu Bosne i Hercegovine, gdje je ekonomska kriza već duboko ukorijenjena, ova nova situacija može dodatno pogoršati socijalnu sliku, pogotovo kada se uzme u obzir visoka stopa nezaposlenosti.
Vlada i regulatorna tijela stoje pred izazovom kako ublažiti ove posljedice. Neki od prijedloga uključuju subvencioniranje računa za najugroženije grupe ili restrukturiranje tarifnih sistema tako da budu pravedniji. Potrebno je da se hitno pristupi analizi i implementaciji rješenja koja će omogućiti građanima da održe svoj standard i izbjegnu dodatno zaduživanje zbog osnovnih životnih potreba.
