„… A ti obraduj izdržljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: “Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti!” Njih čeka oprost od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravome putu“.
Bernard Jensen, u svojoj knjizi Nauka i praksa iridologije kaže: „Doktori novog doba će prepoznati da čovjekova najvažnija radionica nije njegovo fizičko tijelo, već um koji ga kontrolira“. Dr. Ted M. Morter to potvrđuje u svojoj knjizi Vaše zdravlje… vaš izbor kada kaže da su ‘negativne misli proizvođač br. 1 kiseline u tijelu (a visok nivo kiselosti u tijelu je glavni uzrok bolesti)… jer vaše tijelo reagira na negativan mentalni i emocionalni stres koje donose misli na isti način na koji reagira prema ‘pravim’ prijetnjama tjelesnih ozljeda“.
U stvari, bolničke studije pokazuju, da zapanjujućih 70 posto od svih pacijenata koji su zatražili pomoć u ambulantama u Sjedinjenim Američkim Državama, nema organskih osnova za svoje pritužbe. Ta brojka je nevjerovatno visoka. Međutim, iako je s medicinske strane utvrđeno da ovi pacijenti nemaju očigledan organski izvor svojih pritužbi, postoji zapravo fizička osnova ovom fenomenu. Od kako je Frojd popularizirao ideju psihoanalize, ljudi su često fokusirani isključivo na mentalnu oblast rješavanja određenih problema, zaboravljajući da ne možemo odvojiti fizičku i mentalnu oblast.
Pamet se nalazi u mozgu, a mozak je organ. Poput svih ostalih organa, on se hrani iz istog bazena hranljivih materija odakle se i drugi organi tijela hrane te je podložan istim problemima. Na kraju krajeva, mozak je samo dio našeg tijela kao i svi drugi dijelovi i potpuno je ovisan o tijelu. On zahtijeva šećer kako bi imao energije za razliku od drugih tkiva koji je mogu dobiti iz kalija i masnoća. Prema tome on je prvi organ koji pati od niskog šećera u krvi i reaguje najteže. Frojd je kazao da psihoanaliza nije pogodna za liječenje bolesti poput šizofrenije, i postulirao je da su njeni uzroci biohemijski.
Ako se ima u vidu da je mozak organ i da radi u skladu sa drugim organima i da se hrani iz istog krvotoka, možemo shvatiti kako različiti mentalni događaji mogu na nas utjecati fizički. Na primjer, jednostavno korištenje našeg mozga za razmišljanje i učenje sagorjeva hranljive tvari u našem sistemu, naročito fosfor. Jako naprezanje mozga može dovesti do nedostatka fosfora. A također nalazimo i da je obrnut proces također istinit u ovom odnosu. Ljudi koji imaju visok intelektualni kapacitet obično imaju visok nivo fosfora u svom sistemu.
Toliko mudrosti se nalazi u hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre, r.a.: “Nije snažan onaj ko drugog obori na zemlju, već onaj koji se savlada u srdžbi”. U stvari, ostati strpljiv i smiren je ključ fizičke snage.
Fosfor nije jedini nutrijent koji se može oslabiti mentalnim stresom i nedostatkom duhovne smirenosti. Ukoliko tiroidna žlijezda, primarni organ koji reguliše naše emocije, radi prekovremeno, može doći do nedostatka joda. Stres od zahtjevnog posla, razvoda ili preseljenja može dovesti do gubitka kalija i natrija u tijelu jer utječu da nadbubrežna žlijezda stvara veće potrebe za ovim mineralima.
Čak i hipoglikemija (nizak nivo šećera u krvi) može biti uzrokovana uzbuđenjem. Poslanik, s.a.v.s., je preporučio da idemo srednjim putem u životu, međutim, mi se često uključujemo ili izlažemo intenzivnom uzbuđenju vikanjem, pretjeranim gledanjem televizije, odlaskom u tržne centre, kina, zabave, zabavne parkove, itd. Kada vidimo nešto ubudljivo naš nadbubrežni korteks je stimuliran i dolazi do povećanja šećera u krvi. To, međutim, stimuliše pankreas da izlučuje insulin kako bi smanjio nivo šećera što zatim dovodi da se osjećamo umorno ili slabo.
Smiraj i zdravlje dolazi od izgovaranja ‘elhamdulillah’ za sve što imamo, i za sve ono sa čim smo suočeni. Moramo pokušati da održimo naš dom i radno okruženje mirnim i oslobođenim od stresa, koliko god je to moguće. Jedan od načina suprotstavljanja stresu je da jednostavno budemo svjesni stresa sa kojim se susrećemo i da u dovoljnoj mjeri konzumiramo hranljive tvari i dodatke poput biljaka.
Na primjer, ukoliko osoba tokom ramazana do kasno klanja ili uči Kur’an onda može jesti hranu bogatu fosforom, kao i onu koja će pomoći da zadrži nivo fosfora. Ukoliko smo u pokretu, putujemo ili smo na hadžu ili umri, onda bi trebali da povećamo unos hrane sa visokim sadržajem kalija i natrija, kao i vitamine B kompleksa.
Ukoliko potpuno ignorišemo vezu između mentalnog i fizičkog zdravlja, onda nam nedostaje važan detalj u slici našeg ličnog zdravlja. I, kao kod većine zdravstvenih problema, prevencija je superiornija od pronalaženja lijeka. Stoga, najbolji način da izbjegnemo da negativan stav i emocije kontrolišu naša tijela jeste da jednostavno praktikujemo mudrosti koje su nam date u Kur’anu i hadisu.
Trebamo reći ‘elhamdulillah’ za ono što imamo, ‘inšAllah’ za ono što namjeravamo, ‘subhanAllah’ kada vidimo nešto uzbudljvo ili zadivljujuće. Trebamo se sjetiti da kažemo ‘estagfrullah’ kada izgubimo živce ili postanemo slabi, i najvažnije ‘Allahu Ekber’ kada smo suočeni sa poteškoćama u našim životima. Ovih pet ‘fraza’ izgovarajmo redovno jer oni su poput multivitamina za holističko zdravlje.
