Nedavno je usvojen Izvještaj o Bosni i Hercegovini na Odboru za vanjsku politiku Evropskog parlamenta (AFET) na prijedlog Paola Rangela, specijalnog izvjestitelja za BiH. Svi predstavnici Hrvatske glasali su protiv ovakvog izvještaja, očito vođeni potrebom da susjedna i navodno prijateljska Hrvatska osim Izbornog zakona BiH, uređuje i unutrašnju organizaciju zemlje.
Naime, takozavni "najbolji prijatelji" Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu, na Odboru za vanjsku politiku EU parlamenta glasali su protiv Izvještaja o stanju u BiH, i protiv svega što u tome izvještaju što podrazumijeva ubrzanje EU puta BiH, poput 14 prioriteta iz Mišljenja EK, protiv koraka koji su učinjeni na NATO putu, pa čak i protiv tretiranja događaja u Srebrenici iz jula 1995. kao genocida.
Jedan od hrvatskih europarlamentaraca koji nije glasao za Izvještaj bio je i SDP-ov Tonino Picula. On je na pitanja novinara zašto nije podržao izvještaj, jučer između ostalog rekao:
- Napominjem kako su se načela jednakopravnosti, supsidijarnosti i federalizma nalazila u izvještajima od 2013. do 2018., a njihovo poštivanje smatram nužnim da bi BiH dovršila tranziciju u djelotvornu, uključivu i potpuno funkcionalnu državu garantovane jednakosti i jednakopravnosti, kazao je Picula.
Ova izjava Picule, otkriva nam dvije važne stvari. Prva da se susjedna i navodno prijateljska Hrvatska nastoji umiješati u sva unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, sve do njene unutrašnje organizacije na temeljima federalizacije i supsidijarnosti.
Šta ovo zapravo znači? U najkraćem, Bosnu i Hercegovinu treba dodatno etnički podijeliti kroz federalizaciju, gdje bi u okviru supsidijarnosti, niži nivou vlasti (očito etnički podijeljeni) imali veća ovlaštenja od krovnih državnih institucija.
To je ideja za koju se Picula, ali i ostatak susjedne i "prijateljske" Hrvatske zalaže, a zapravo se radi o ratnim ciljevima, koje je Međunarodni sud iz Haga (ICTY) utvrdio kao udruženi zločinački poduhvat u svojoj presudi Prliću i ostalima iz 2018. godine. Tome se u posljednje vrijeme suprotstavlja Savezna Republika Njemačka, smatrajući da je načeo legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda uvod u dodatne etničke podjele Bosne o Hercegovine, što je za njih neprihvatljivo.
Na isti način, stoji i činjenica da je dolaskom Željka Komšića u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, ova stvar potpuno promijenjena, te da se od izvještaja Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini, od 2019. godine pa nadalje više nigdje ne pominje ideja o federalizaciji Bosne i Hercegovine na temeljima supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.
Podsjećamo, Komšić je na samom početku mandata najavio da će se u susretima sa evropskim zvaničnicima snažno zalagati za odbacivanje principa konstitutivnosti u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, što je nailazilo na brojne otpore u samoj BiH, piše portal Slobodna Bosna.
