Hitna služba Doma zdravlja Velika Kladuša u proteklom periodu pružila je zdravstvenu zaštitu za 76 pacijenata. Dežurne doktorice bile su Ajla Husić i Amra Zulić koje su na dalje liječenje u KB Bihać uputile troje pacijenata.
Policijska stanica Velika Kladuša evidentirala je jedno krivično djelo, jedan slučaj narušavanja javnog reda i mira i tri saobraćajne nezgode. U dvije saobraćajne nezgode po jedno lice zadobilo je lakše tjelesne povrede
Prema informacijama koje je jutros ustupio dežurni Subašić, velikokladuški vatrogasci su u večernjim satima jučerašnjeg dana imali dvije intervencije. U prvoj se radilo o čišćenju kolovoza nakon saobraćajne nezgode na Križu, a u drugoj su intervenisali u Rajnovcu gdje je došlo do zapaljenja kuće.
Kako ovog jutra informišu iz nadležnih preduzeća, bez problema u isporuci električne energije i pitke vode, dok se održavanje gradske čistoće i odvoz komunalnog otpada odvija prema planu.
Jutarnja magla mjestimično smanjuje vidljivost u kotlinama i uz riječne tokove, a vozače iz BIHAMK-a upozoravaju i na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja. Na svim dionicama savjetuje se oprezna vožnju, prilagođena uslovima na putu. Povodom vjerskog praznika Svi Sveti i Dušni Dan, večeras od ponoći do sutra (01.11.) do ponoći, zabranjuje se prevoz eksplozivnih materija na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno od sutra (01.11.) do 01. aprila 2023. godine.
Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Dio prijepodneva po kotlinama i uz riječne tokove u Bosni će biti magle. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 25°C, na jugu zemlje do 28°C.
Uz povoljne biometeorološke prilike, tegobe kod osjetljivih osoba neće biti suviše izražene. Mjestimična magla i niže temperature mogu kod hroničnih bolesnika uzrokovati manje probleme. Obzirom da će danju biti dosta toplije u odnosu na svježiji jutarnji period, naročito u unutrašnjosti, poželjno je slojevito se odjenuti, kako bi se po potrebi raskomotili. Također, ne bi trebali pretjerivati sa aktivnostima u poslijepodnevnim satima.
Svjetski dan štednje slavi se 31. oktobra, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan na taj dan 1924. u Milanu. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša. Time je započeta era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju.
